U hotelu Westin održana je jubilarna 10. Međunarodna energetska konferencija o biomasi i OIE. U organizaciji Hrvatskog drvnog klastera i Hrvatske udruge za biomasu CROBIOM, više od 160 stručnjaka raspravljalo je o temama drvne biomase i obnovljivih izvora energije koji su visoko na listi europskih prioriteta, posebno u svjetlu nedavnog predstavljanja Zelenog sporazuma.
Neke od središnjih tema bile su energetska tranzicija, niskougljično gospodarstvo, ulaganja i financiranje, EU projekti i inovacije, a bilo je govora i o novim trendovima te najsuvremenijim tehnologijama.
Konferencija je održana u jeku pojave sektorskog pesimizma, odnosno u vremenu loših prodajnih trendova na tržištu peleta, a posebice briketa i ogrjevnog drva. Prognoze nisu obećavajuće, čulo se često u raspravama jer drastično padaju cijene peleta i drvnog briketa, a smanjuje se i potražnja za drvnim gorivima za rezidencijalnu upotrebu, što se potvrdilo prošli tjedan na najvećem svjetskom sajmu u Veroni.
Sektorski stručnjaci su zaključili kako je situacija na tržištu vrlo ozbiljna i slojevita te da će, ako se nešto promijeni, proizvođači morati u još većoj mjeri otpuštati radnike i posljedično zatvarati proizvodnje. – Posljednjih mjeseci se osjeća usporavanje na glavnim europskim tržištima, dok aktualna situacija s koronavirusom dodatno prijeti urušavanjem značajnih prekomorskih poslova za drvoprerađivački sektor, prije svega u Aziji te posljedično u Africi i Europi. Najnoviji razvoj događaja u sjevernoj Italiji sugerira nam zaustavljanje većine pošiljki, obustavu carinskih procedura te čekanje daljnjeg razvoja situacije na tržištu. Statistički gledano, u preradi drva su tijekom 12. mjeseca zalihe povećane za +22%, dok je industrijska proizvodnja pala za -6%. Očekuju se još nepovoljniji statistički pokazatelji za siječanj i veljaču – rekao je predsjednik CROBIOM-a Davor Zec.
Upravo zato, CROBIOM i Hrvatski drvni klaster su pisali Vladi i predložili su produženje rokova plaćanja drvne sirovine kod Hrvatskih šuma sa 60 na 120 dana te smanjenje cijena višemetarskog drva za 15%. Nadalje, tražili su i smanjenje PDV-a na drvni pelet i paletizirano ogrjevno drvo exclusive na 10% te korištenje drvnog peleta u energetskim postrojenjima HEP-a, ali i svim javnim objektima, kako bi se smanjila sezonalnost i ovisnost od cijena na stranim tržištima gdje konkuriraju proizvođači s nizom subvencija u njihovim matičnim državama.
EU potiče zelenu javnu nabavu
– Biomasa se u medijima percipira kao visokostručno specijalizirana tema, a manje se naglašava veliki potencijal zadovoljavanja EU energetskih standarda, posebice usklađenost s Green Dealom – istaknula je Vedrana Prevendar iz agencije Manjgura, a s kojom su se složili i ostali uvodničari. Potrebna je šira edukacija o prednostima korištenja drvnih goriva, ali ne isključivo unutar znanstvenih krugova, nego kroz razumljive kampanje usmjerene prema najširem auditoriju i ciljanim skupinama, poput vrtićke i školske djece te mladih obitelji koje se trebaju odlučiti za odgovarajući oblik OIE.
Zelena javna nabava je dosad bila više označavana kao mit i mogućnost, a manje kao realna potreba za promociju zelene energije, što se sada drastično mijenja novim EU smjernicama i elementima zelenih politika koje se baziraju na čistoj energiji te energetski učinkovitim proizvodima koji se trebaju lokalno proizvesti i potrošiti.
– Slušamo zabrinjavajuće i alarmantne informacije s tržišta oko usporavanja i postojanja mnogobrojnih tržišnih izazova za drvna goriva. Nadamo se da je to samo prolazna situacija i da će se opisane teškoće na tržištu prevladati – istaknula je direktorica Sektora u HGK Marija Šćulac Domaca. – Biti „zelen“ danas je imperativ mnogih država i to je najvažnija odrednica. Jasno je kako budućnost mora biti zelena ili ju nećemo imati. Biomasa još uvijek nije dovoljno iskorištena, a može biti jedan važan čimbenik u dekarbonizaciji do 2050. – zaključila je Šćulac Domac.
Pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić rekao je da Hrvatska ima gotovu Strategiju energetskog razvoja do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Veliki naglasak je usmjeren na dekarbonizaciju i povećanje udjela OIE, što je u skladu s EU politikama. – Cilj je potaknuti regionalni pristup razvoju energetskih projekata u području OIE, a dobrodošli su novi projekti i inovativni prijedlozi – dodao je Validžić.
– Svi planovi i ciljevi Hrvatskih šuma svode se na isto – sačuvati, obnoviti i zaštiti šume na temelju održivog razvoja. Međutim, kisele kiše, emisije CO2 i globalno zatopljenje dovode do granice istrebljenja i opstanka nekih šumskih vrsta – istaknuo je Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, dodajući kako su Hrvatske šume svjesne razmjera trenutnog tržišnog usporavanja i spremne su na donošenje određenih mjera koje će potaknuti i stabilizirati kupoprodaju drvnih sortimenata, a već su svojim primjerom potaknule plasman drvnog peleta i ugradnju kotlova i peći u javnim objektima.
