Održan 14. Kongres pilanara u Vinkovcima!
Glavni naglasci skupa:
– BJELIN će graditi tvornicu ploča vlaknatica u Ogulinu.
– Generalno gledajući, bit će manje drvne sirovine u skoroj budućnosti.
– Kadrovi su ključni razvojni zamašnjak sektora, a zagrebački fakultet dobro privlači studente.
– Male pilane su posebno na udaru tržišnog preslagivanja i prilagodbe, stoga će mnoge biti prisiljene na restrukturiranje ili na prodaju.
– Trendovi u prodaji drva i drvnih proizvoda na europskom tržištu i dalje stagniraju
– Hrvatske šume najavile javni poziv za drvnu sirovinu do 15.11.2024.!
Kongres pilanara je središnji događaj pilanske industrije u zemljama JIE i već 14. godinu za redom mjesto okupljanja predstavnika pilanske industrije i šumarstva, proizvođača pilanskih tehnologija, kao i relevantnih institucija, JLS i sektorskih udruženja. Osim tržišnih tema, redovito se predstavljaju nove tehnologije te se sektor suočava s izazovima poput stručnog obrazovanja ili nedostatka kadrova.
Ovogodišnje izdanje je 24. i 25.10. brojnim sudionicima pružilo uvid u tržišne aktualnosti, a organizirana su četiri studijska posjeta. Hrvatske šume su osigurale obilazak šuma unutar šumskog bazena Spačva s ciljem upoznavanja s posljedicama prošlogodišnje elementarne nepogode, kada je 19.07.2023. stradala velika površina šuma s oštećenom drvnom masom od oko 4. mil. kubika. Neki dijelovi stoljetnih šuma su u potpunosti uništeni, stoga se šumarska struka susreće s nizom izazova u pogledu izvlačenja drvne mase, ali i s potrebom za temeljitu obnovu šuma. Sudionici su se upoznali s otkupom, obradom i unosom žira u sastojine hrasta lužnjaka, dok je vrlo zanimljivom ocijenjena posjeta Šumarskom muzeju u Bošnjacima koji na jednom mjestu kroz brojne eksponate svjedoči o višestoljetnoj hrvatskoj tradiciji u šumarstvu.
Obilazak pogona za sušenje drva talijanske grupacije Florian u Babinoj Gredi s 32 sušare i kapaciteta 5.300 m3 nadovezao se na posjet najvećoj hrvatskoj kogeneraciji na drvnu biomasu u vlasništvu francuskog Pearl Holdinga gdje se proizvodi 8,6 MW električne i 16 MW toplinske energije. Proizvedena električna energija je ekvivalent za potrebe 16.400 domaćinstava, a spomenuta elektrana Uni Viridas je jedan od ključnih pogona u vlasništvu francuskih ulagača, uz onaj u Virovitici i Slatini, s ukupnom investicijom od preko 75 mil. EUR.
Najopsežniji stručni posjet dogodio se u Vinkovcima gdje je dio sudionika Kongresa ugostila tvrtka BJELIN SPAČVA, dio švedske grupacije BJELIN koja u Hrvatsku već ulaže više stotina milijuna EUR. Obišla se nova proizvodnja furnira, s investicijom od preko 30 mil. EUR, odnosno ulaganjem u modernu halu veličine 10.000 kvadrata u iznosu od preko 10 mil. EUR. Također, dobio se uvid i u druge proizvodne kapacitete, a praktičnu demonstraciju linije za proizvodnju masivnih drvenih ploča izvršila je slovenska tvrtka INETRCET, generalni zastupnik njemačke grupacije WEINIG čija se najmodernija linija već nalazi u bjelinovim vinkovačkim pogonima. – Radi se o tehnologijama koje omogućuju znatne uštede u vremenu i kvaliteti lijepljenja, kao i o primjeni digitalnih rješenja koja značajno optimiraju proizvodni proces, istaknuo je Vinko Golmajer, dodavši kako je moguće linije potpuno automatizirati te tako dio radnika prerasporediti na druga radna mjesta.
Na kongresu su se vodile brojne stručne rasprave o mogućnostima poboljšanja prilika u sektoru drvne industrije i primarne prerade drva, koja je kroz posljednjih godinu dana, posebice nakon zastoja na europskom tržištu poprilično usporena i poljuljana. Zajedno sa šumarstvom sektor tradicionalno predstavlja važan dio izvoza RH te osigurava radna mjesta, posebice u ruralnim područjima, o čemu se referiralo dosta institucionalnih sudionika, uključujući i zamjenika gradonačelnika Grada Vinkovaca dr.sc. Josipa Romića.
Ante Sabljić, član Uprave Hrvatskih šuma je s obzirom na razvoj događaja u šumarstvu, uzrokovan posljedicama klimatskih promjena i nepogoda istaknuo kako u 2025. godini slijedi izrada nove Osnove područja RH te kako će vrlo vjerojatno biti manje sirovine na raspolaganju u srednjoročnom razdoblju. – Nama su prirodne nepogode i šteta koja je nastala u šumama važan element koji se mora uzeti u obzir kod budućeg planiranja naše proizvodnje, rekao je Sabljić.
Najviše vremena na Kongresu se posvetilo raspravi o sektorskoj krizi, što je i dalje glavna tema kod domaćih, ali i regionalnih dionika šumarskog i drvoprerađivačkog sektora. – Situacija je vrlo kritična u Srbiji, a održali smo i nedavni sastanak u Vladi, kako bi se pronašla rješenja za zadržavanje zaposlenosti u drvnoj industriji, izjavio je Aleksandar Obradović iz Klastera primarne prerade Srbije. – Većina naših tvrtki iz BiH izvozi na tržište Njemačke, stoga zastoj njemačke građevinske industrije i dalje predstavlja velik problem, a nama na tržištu drvnih paleta u Europi veliki konkurenti dolaze iz Poljske, jer dobivaju visoko subvencioniranu sirovinu od Vlade i nude ambalažni materijal po dumping cijenama, rekao je Emir Pajić iz travničke tvrtke E&M BHPAL.
Robert Žulj iz Grupacije BJELIN je potvrdio kako prodajni kanali prema američkom tržištu u sve bolje funkcioniraju i kako se isplatilo kroz proteklih nekoliko godina otvarati nova tržišta, posebno s inovativnim podovima kao što su njihovi podovi WOODURA. – Mogu ekskluzivno objaviti kako će naša grupacija pokrenuti novu proizvodnju ploča vlaknatica, što će biti veliki proizvodni iskorak za BJELIN, ali i za cjelokupnu drvnu industriju u Hrvatskoj, rekao je Žulj.
Nove tehnologije podrazumijevaju i nova znanja, stoga je prof. dr.sc. Alan Antonović, prodekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije osvrnuo na nastavak suradnje Fakulteta i drvoprerađivača, a predstavnik Centra kompetencija iz Vinkovaca prof.dr. Drago Žagar se referirao na rezultate u digitalizaciji industrije i na položaj hrvatskih tvrtki kada je u pitanju primjena umjetne inteligencije. – Naša informatička i inženjerska znanja u gospodarstvu nisu zanemariva i imamo dobar okvir za transfer novih znanja, posebice želim naglasiti kapacitete CARNET-a, javne ustanove koja djeluje u području informacijsko-komunikacijske tehnologije i njezine primjene u obrazovanju, istaknuo je Žagar.
Iskustva u provođenju EU fondova u sektoru iznijela je Danijela Šarić Bartolović, dok je dr.sc. Ivan Ambroš, ujedno i izaslanik VSŽ župana Franje Oreškovića apostrofirao važnost nastavka sudjelovanja hrvatskih sektorskih dionika u različitim projektima međunarodne suradnje.
Ispred hotela Slavonija, gdje se održao Kongres bili su izloženi primjerci najboljih sektorskih viličara koje zastupa zagrebačka tvrtka VAR, jer je često važan pravi izbor odgovarajućih tehnologija za manipulaciju drvnom sirovinom (www.var.hr). Certificiranje drvnih proizvoda je stalna sektorska tema, a odgoda primjene EUDR-a, direktive EU-a o drvnoj sirovini direktno se tiče svih subjekata koji djeluju u šumarskom i drvoprerađivačkom sektoru.
Slijedeći 15. Kongres pilanara održat će se u Vinkovcima u listopadu 2025. godine.
S poštovanjem,
EVENT MEDIA CENTAR
Tel. +385 1 6329 111