PRIOPĆENJE: Depresivno stanje na tržištu drvne sirovine – tvrtke očekuju buđenje europskog tržišta!

Konferencija – DRVNA SIROVINA – 27.08.2024.

Konferencija “Drvna sirovina 2024”  održala se  27.08.2024. godine u zagrebačkom hotelu Westin. Skup je okupio preko 50 predstavnika sektora – trgovce drvom, privatne i državne šumovlasnike, predstavnike pilana i drvne industrije, industriju namještaja, kao i predstavnike nadležnih institucija, a aktivno su sudjelovali sektorski predstavnici iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Italije i Austrije. Konferencija je pokrenula brojne rasprave o gorućim sektorskim temama, a sudionici su kroz četiri panela raspravljali o aktualnim sektorskim pitanjima:

 – Drvna sirovina u Europi / sezonski trendovi, krizno okruženje, logistika, konjunktura i kretanje cijena

– Gospodarenje šumama / sječivi etati, klimatske promjene i elementarne nepogode 

– Prodajni modeli za drvo / nastavak ugovora ili liberalizacija tržišta nakon 2027. godine?

– Industrijsko i energetsko drvo / ponuda i potražnja sječke, višemetrice i drvnog peleta

   

Najviše pozornosti je privukla činjenica kako tržišta drva u Europi i dalje stagniraju, jer još uvijek – na pragu jeseni sektorska kriza dominira glavnim europskim tržištima, posebice u germanskim zemljama (tzv. DACH područje). Ključno ograničenje proizlazi iz zastoja građevinske industrije, jer analitičari ističu kako je ovaj europski pokretački sektor još uvijek u recesiji, čime se značajno usporava na šumi baziran sektor.

Posljedično, tržište drvne sirovine u Hrvatskoj, kao i u okolnim zemljama je također zasićeno, posebice tržište trupaca. Vrlo artikulirana rasprava se vodila oko utjecaja klimatskih promjena na šume, a stanje je alarmantno jer su gotovo sve drvne vrste u šumama RH na neki način ugrožene (hrast, bukva, jela/smreka, jasen itd..), što zbog utjecaja štetnika, invazivnih utjecaja ili uslijed nepredvidivih elementarnih nepogoda, koje se više ne pojavljuju ciklički. Vrlo aktualna tema je i prodajni model za drvnu sirovinu, stoga se i ova tematska rasprava na konferenciji vodila pod intenzivnim utjecajem brojnih medijskih objava kojima se u posljednje vrijeme drvna sirovina u RH snažno politizira.

Sudionici konferencije očekuju kako će se tijekom rujna ipak pokrenuti glavna tržišta, a za domaću drvnu industriju to je tržište Italije, gdje završi 23% hrvatskog izvoza drvnih proizvoda, zatim slijedi Njemačka s 12,3%, Austrija s 8,4% te Slovenija sa 7,1%. Generalno gledajući, izvoz je u I-III 2024. pao za -6%, a broj zaposlenih u odnosu na prošlu godinu za -7%. Međutim, zabrinjavaju neke procjene austrijskih i njemačkih stručnjaka za drvnu industriju koje čak predviđaju daljnje pogoršanje postojećih gospodarskih prilika u nadolazećim mjesecima, dok Italija uglavnom usporeno funkcionira, čekajući opipljive tržišne signale nakon Feragosta.

  

 

U nastavku se nalaze najvažnije izjave sudionika konferencije:

 

prof.dr.sc. Ivica Tikvić – Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Zagreb

Ne smijemo zanemariti utjecaj klime na buduće gospodarenje šumama. Hidrološka funkcija šuma je važna kao i vodozaštitna funkcija koja se odnosi na sposobnost šuma da pročišćavaju oborinske vode. Puno stabala možemo posaditi u urbanim područjima, a trebali bismo ozbiljno jačati kapacitete rasadničarske proizvodnje. Klima nas je ponovno iznenadila, posebno u poplavnim šumama Spačve, gdje se dogodio neviđeni vjetrolom, ali to se također u povijesti šumarstva znalo dogoditi.

 Igor Milavec – Gospodarska zbornica Slovenije (Ljubljana)

Naše Udruženje drvne industrije koje djeluje pri Gospodarskoj komori je postiglo konsenzus struke i svih zainteresiranih dionika oko djelovanja prema nadležnim institucijama u Sloveniji, a sve zbog činjenice kako je tvrtka – Družba Slovenski državni gozdovi d.o.o.  pod ingerencijom državnog holdinga, a ne nadležnog ministarstva. Sirovine za sada ima dovoljno, a cijene se mijenjanju periodički strogo na bazi tržišta.

prof.dr.sc. Stjepan Posavec – Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Zagreb

Fakultet je aktivan u podršci gospodarstvu i takve međusobne aktivnosti naših profesora i drvoprerađivača su sve intenzivnije. Klima je važna tema, jer moramo voditi računa o djelovanju šuma na zaštiti ili ublažavanju djelovanja klimatskih promjena na cijelo društvo. Treba naglasiti kako sektor nije dovoljno atraktivan za mlade te kako moramo uložiti velike napore u pridobivanje mladih kadrova u sektor.

Silvija Zec – Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije

Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije podržava ovakve strukovne rasprave i skupove te sudjeluje na brojnim međunarodnim projektima. Pokrenuli smo i projekt šireg uključivanja djevojaka i mladih žena u šumarski sektor. Održana je tematska sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora oko revitalizacije šuma pogođenih elementarnim nepogodama, a sjednica se održala upravo na prijedlog naše Komore.

Nikola Požgaj – Požgaj Group

Svi znaju kako je postojeći prodajni model za prodaju sirovine dugoročno neodrživ. Mi smo zbog naših javno izrečenih stavova bili uskraćeni za sirovinu i morali smo se okrenuti tržištu. Uglavnom se snalazimo na tržištu i sirovinu kupujemo po realnim cijenama, a to nas je prisililo na veću produktivnost i traženje drugih načina za podizanje konkurentnosti. Treba poboljšati način isporuke i Hrvatske šume trebaju robu pripremati za specifične potrebe svojih kupaca, jer se tržište svakim danom sve više mijenja.

Elvio Florian, Florian Group

Kriza je prisutna, to se još uvijek ne može negirati. Stranci su kroz proteklih 20 godina kupovali proizvodne kapacitete – pilane i tvornice u Hrvatskoj, čime smo došli do ugovornih količina, jer se bez toga nije moglo raditi niti sudjelovati na tržištu sirovine. Sada se u Europi traži najbolja kvaliteta drva i furnira, jer samo najbolja kvaliteta sirovine trenutno prolazi na tržištu.

Nina Kokorović – Luka Rijeka

Trendovi u prometu i logistici kod prekomorskog prometa drvom nisu dobri. Luka Rijeka je važna točka za trgovinu drvom na Mediteranu, bilo tvrdim drvom iz Hrvatske ili mekim drvom iz Austrije. Naši kupci uslijed ovih kriznih posljedica nisu u mogućnosti dati ozbiljnije prognoze na duži rok, posebice kupci koji posluju s tržištem Egipta.

Alen Mijoč – Bauwerk Hrvatska

Rad u velikoj kompaniji se pokazuje kao jedno od dobrih rješenja, jer kompanija razvija inovativnost te korištenje održivih materijala, prodajemo naše autentične drvene podove u 85 zemalja. Treba reći kako kretanja na domicilnom – švicarskom tržištu ne pokazuju velike oscilacije, kako što je to slučaj na ostalim tržištima.

Igor Golić – Ministarstvo poljoprivrede RS (Banja Luka)

Pad u proizvodnji kod naših drvoprerađivača u RS je visok, oko 30%, a kod peleta i do 50%. Sigurno je kako je odluka o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta, utjecala na poslovanje prerađivačke industrije. Situacija nije dobra niti u pogledu cijena, niti u pogledu potražnje.

dr.sc. Josip Faletar – Hrast Strizivojna

Imamo ozbiljne primjedbe na kvalitetu isporučene sirovine u posljednjih godinu dana, jer se radi o robi koja je bila u šumi od lanjske nepogode. Ta roba više ne zadovoljava stroge kriterije na tržištu, posebice se to odnosi na trupce u F kategoriji, koji su prepuni grešaka od stajanja i imamo ozbiljan problem u proizvodnji i kod plasmana.  

Robert Žulj – Bjelin Group

Postojeći model prodaje sirovine ima mnoštvo nedostataka i rupa, ali ga ne treba odbaciti, nego ga valja korigirati i provoditi ga pod bolje definiranim i kontroliranim uvjetima. Bjelin grupa svoje potrebe za sirovinom uglavnom namiruje preko Hrvatskih šuma. Europska tržišta drvnih proizvoda su u zastoju, ali tamo gdje imamo razvijenu prodaju, posao se dobro odvija.

Goran Pleše – Stenavert / Fantoni (Italija)

Danas se traži učinkovito upravljanje drvnim resursima proizvođači ploča vlaknatica neprestano traže  načine da se smanje utjecaji ovih proizvodnji na okoliš. Osim ekologije, sada je naglasak na temi nabave drvne sirovine, jer je na zalihi Fantonija u Osoppu velika količina robe. Uočava se i smanjeno preuzimanje drvne sirovine od strane dobavljača i kod drugih naših konkurenata u Italiji. Osobno očekujem oporavak tržišta tek na proljeće 2025, a potpuna stabilizacija bi se mogla dogoditi u 9. mjesecu sljedeće godine.

mr.sc. Zdenko Bogović – Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika

Šume ublažavaju klimatske ekstreme, pročišćavaju zrak i proizvode kisik, stoga moramo pratiti i iskoristiti trgovanje CO₂ kvotama. Međutim, EU stručnjaci i strategija za šume mijenjaju ravnotežu između društvenih, ekonomskih i ekoloških sastavnica šumarstva i favoriziraju ekološke probleme, a zanemaruju ekonomske aspekte te time ugrožavaju dugoročnu održivost europskih i hrvatskih šuma.

Božo Šparelić – Elektrana Benkovac

Nismo zadovoljni sa korištenjem drvne sirovine u šumarstvu u Dalmaciji ili od ostataka u poljoprivredi. Nema sustavnog pristupa i gubi se puno vremena na nepotrebne procedure. Sada će ostati puno drvne sirovine sa opožarenih površina, ali sve te procjene i analitika idu presporo.

mr.sc. Krešimir Žagar – Hrvatske šume

U srpanjskom nevremenu 2023. godine stradale su šume na području gotovo čitave Hrvatske, no najveća šteta je nastala na području Uprave šuma podružnica Vinkovci. Sanaciji oštećenih sastojina pristupilo se odmah nakon raščišćavanja infrastrukture, te je do kraja 2023. godine sanirano gotovo 20 posto oštećenih sastojina, a tijekom 2024. planirana je sanacija ukupno 1,6 milijuna kubika. U planu je ukupnu sanaciju završiti do kraja 2024. godine. Sve navedeno će sigurno imati ozbiljan utjecaj na buduću raspoloživost drvne sirovine u RH.

Goran Petranović – RST Pelet Delnice

Mi smo u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci pripremili prijedlog inovativnog modela za drvnu sirovinu – tzv. Triple Win Model, koji vodi računa o starim kupcima sirovine te istovremeno daje priliku i novim kupcima da ravnopravno sudjeluju na tržištu. Nadamo se kako će sektorske udruge podržati ovaj prijedlog te kako će se postojeći model modificirati jer je on dovodi do neravnomjerne zastupljenosti i neke aktere na tržištu stavlja u neravnopravan položaj.

Stana Radović – Ministarstvo poljoprivrede RS (Banja Luka)

Proizvodnja peleta je u BIH i u RS se kroz posljednje desetljeće dosta razvila, ali tržište je trenutno u velikom zastoju. Mnoge firme imaju velike zalihe peleta i svi očekujemo kako bi se ove zime konačno moglo nešto dogoditi na glavnim izvoznim tržištima s pojavom nižih temperatura. Potrebna je i preciznija zakonska regulativa u segmentu drvne sirovine.

Laurent Sessa, Elektrana Grubišno Polje

Drvo je prirodan, obnovljiv materijal i svaka proizvodnja i prerada treba voditi računa o učinku na emisije i na pojavu CO₂. Mi kao kogeneracija možemo samo u krugu do 80 kilometara dopremati drvnu sirovinu i biti ugljično neutralni, jer veće udaljenosti prijevoza sirovine znače da štetimo okolišu i da ćemo ići u minus. Stranim ulagačima su višegodišnji ugovori za drvnu sirovinu bili glavno jamstvo za investicije u Hrvatsku, a tu činjenicu su vrednovale i banke.

 

—