U rovinjskom hotelu Eden otvorena je šesta po redu Adriatic Wood Days konferencija, a okupila je predstavnike na šumi baziranog sektora iz cijele Hrvatske, ali i regije. Svi oni će kroz dva dana raspravljati o važnim sektorskim temama kao što su Green deal i bioekonomija, promocija drva, tržišni trendovi, mobilizacija biomase, drvo u gradnji, certificiranje, proizvodnja namještaja, zaštita šuma, obrazovanje i razvojno-istraživački centri te aktualni natječaji, EU projekti i brojna druga sektorska pitanja.
Sudionike je na samom početku ispred Hrvatskog drvnog klastera i grupacije Bjelin pozdravio Jozo Jović, istaknuvši kako je 2021. bila jedna od najboljih godina za drvnu industriju. „Brze odluke vladajućih pomogle su da prebrodimo krizu. Prema mojoj procjeni, ovo je jedna od najboljih godina za drvnu industriju i što se tiče potražnje i što se tiče cijene. Drago mi je što smo se ovdje okupili i što ćemo se baviti temama koje se tiču svih nas, a među kojima su i velike mogućnosti korištenja EU fondova, ekološka pitanja, ali i inovacije koje su ključne za dobivanje proizvoda veće dodane vrijednosti“, kazao je Jović.
Zdenko Bogović, predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika nadodao je kako je rovinjski skup „dobra prilika da se donesu zaključci koji će pokazati da su šumarstvo i drvna industrija jedno tijelo“, a komentirao je i utjecaj novih EU strategija na šume i šumarstvo u Hrvatskoj. Istaknuo je kako bi nove zelene politike mogle ostaviti vrlo negativan utjecaj na cijeli na šumi bazirani sektor. „EU je napravila veliki napor s Green Dealom i postavila je ambiciozne ciljeve. Hrvatska je gotovo pa odlikaš po pitanju gospodarenja šumama u Europi. Imamo prekrasne šume, izvanredne očuvanosti i pune bioraznolikosti“, kazao je i dodao kako bi „no management“ pristup za koji se zalažu zelene političke stranke imao poguban utjecaj na krajeve koji žive od šuma. „Mi kao Savez smo potpisali deklaraciju da se ne slažemo s tom strategijom. Zamislite kakav će utjecaj imati taj no management pristup na Gorski kotar, Liku ili Slavoniju. Na taj se način stvaraju pustoši. Sve to lijepo zvuči, ali implementacija takve strategije imala bi nevjerojatno negativan utjecaj na nas koji živimo od šuma“, istaknuo je Bogović i naglasio kako bi se zbog novih ograničenja godišnji sječivi etat mogao smanjiti za čak 1,8 milijuna kubika, odnosno gotovo 30%. Drugim riječima, to će, smatra Bogović, značiti smanjenje broja poslovnih subjekata i zaposlenih u sektoru, posebice u ruralnim područjima koja su ionako pogođena depopulacijom.
Roland Kokai, direktor JP Vojvodinašume istaknuo je kako se oni nerijetko bore s kritikama i prozivkama raznih nevladinih organizacija oko gospodarenja šumama te pozvao prisutne na zajedništvo. „Moramo uspostaviti novi način komunikacije s javnošću. Cijeli sektor mora zajedno i jednako odgovarati na te probleme. To nam je svima zajedničko, imamo zajednički interes i trebamo biti racionalni“, kazao je Kokai.
Doc. dr. sc. Marko Šantić, predsjednik Gospodarske/Privredne komore FBiH istaknuo je aktualnu političku situaciju u BiH kao veliki teret napretku gospodarstva. „Pored pandemije koronavirusa, mi u BiH imamo i pandemiju političkog virusa. Realni sektor je zarobljen lošim poslovnim ambijentom. Koliko god bismo mi kao komorski sustav htjeli ići prema EU integraciji, toliko nam ambijent to ne dopušta, a glavni krivac su društveno-političke elite koje ne vole naći rješenja za fukncioniranje unutar BiH“, rekao je Šantić i dodao kako „biznis mora ići naprijed i otvarati nova tržišta.“
Dr. sc. Ezio Pinzan, pročelnik za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo pozdravio je sudionike ispred domaćina – Istarske županije i istaknuo kako šume u Istri zauzumaju 45% teritorija te da su većinom na kršu. „One imaju značajne općekorisne funkcije, a posebno je važan njihov utjecaj na klimatske promjene“, kazao je Pinzan i dodao kako je važno i dalje podizati svijest o njihovom značaju.
Goran Gregurović, voditelj Odjela za EU fondove i programe u šumarstvu Ministarstva poljoprivrede kazao je kako je „ovakav tip razmjene mišljenja, odnosno brainstorminga uvijek dobrodošao“ te naglasio kako Ministarstvo radi na tri ključna dokumenta koji će imati važan utjecaj na sektor. „Riječ je o strateškom planu za poljoprivredu do 2030. godine, Nacionalnom planu oporavka i otpornosti te Operativnom programu Konkurentnost i kohezija. Što se tiče nacionalnog financiranja, Vlada je prepoznala važnost drvne industrije i šumarstva, a u pripremi je i Nacionalni plan razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja. Sve to će imati važan utjecaj na razvoj i perspektivu šumarstva i drvne industrije u narednom periodu“, rekao je.
Marko Markić, ravnatelj Uprave za programe i projekte EU u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kazao je kako su drvna industrija i šumarstvo iznimno važan sektor, posebice u novim perspektivama. „Ovaj će sektor biti još važniji. Iznimno je važna njegova uloga u očuvanju bioraznolikosti i smanjenju CO2 otiska“, kazao je Markić i dodao kako je samo u NPOO-u 3,5 milijardi kuna predviđeno za proizvodnu industriju. „Iskreno se nadam da će ovaj sektor i dalje zauzimati važnu ulogu u gospodarstvu, izvozu i inovacijama“, zaključio je Markić.
Posebni savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu dr. sc. Julije Domac u svom je govoru istaknuo kako je biomasa, nažalost, s godinama izgubila na popularnosti u odnosu na druge obnovljive izvore energije. „Biomasa se sve više gleda kao izvor koji ne bi trebao biti obnovljiv. Vrlo je važno da male zemlje poput RH i njenih susjeda osluškuju trendove, ali i paze na ono što je za njih dobro. Budućnost mora biti na biomasi i upravo na tome moramo zajedno više raditi. Puno premalo radimo zajedno i puno premalo naše bogatstvo šuma doprinosi našem blagostanju“, kazao je Domac. Također, osvrnuo se i na COP26 konferenciju u Glasgowu. „Sve je to zvučalo jako lijepo, ali konferencija nije napravila iskorak i nedostaje ta predanost zaštiti klime na globalnoj razini“, rekao je i istaknuo kako Hrvatska ima važnu ulogu u regiji te je vrlo važno da radi sa svojim susjedima na očuvanju okoliša. „Primjerice, u BiH veliki dio građana svoju egzistenciju veže uz ugljen, a te emisije pogađaju jednako i Hrvatsku i BiH. Hrvatska tu ima važnu ulogu i odgovornost“, zaključio je.
Mario Klobučar, direktor Sektora za zelenu energiju i projekte sufinancirane EU sredstvima i međunarodne projekte Hrvatskih šuma istaknuo je promociju sektora kao važan segment u kojem možemo puno napredovati. „Ne smijemo i ne možemo biti zadovoljni s promocijom sektora. Nismo atraktivni ni u plaćama, a nismo ni medijski zastupljeni. U promidžbenom dijelu svakako imamo prostora za napredak“, naglasio je. „Želimo poraditi na promociji drva kao građevinskog materijala i njegovom utjecaju u smanjenju CO2 otiska“, zaključio je.
Predstavnici REGEA-e, glavnog partnera ovogodišnje konferencije, predstavili su rezultate Wood Key projekta, koji se bavi većim korištenjem biomase u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori. Osim investicija u kotlovnice na biomasu, projekt se bavi i ciljanim edukacijama namijenjenim šumoposjednicima i potencijalnim investitorima, kao i poticanjem gospodarske djelatnosti, odnosno tzv. toplinarskog poduzetništva. Riječ je o modelu ugovorne prodaje toplinske energije iz biomase kroz koji je moguće bez vlastitih financijskih ulaganja rekonstruirati kotlovnice na fosilna goriva i uvesti biomasu kao energent. „Na taj način su spojeni javni i privatni sektor te je omogućeno lokalno korištenje biomase, čime se povećava energetska učinkovitost, čuvaju radna mjesta i smanjuje CO2 otisak“, istaknuo Karlo Rajić ispred REGEA-e. Više o projektu Wood Key: https://www.interreg-hr-ba-me2014-2020.eu/project/wood-key/