Hrvatsko šumarstvo i drvno-prerađivačka industrija iz godine u godinu raste i ostvaruje izvrsne izvozne rezultate, ali za pravi iskorak prema većoj iskorištenosti jedinstvene kvalitetne sirovine poput slavonskog hrasta potrebno je dodatno brendirati cijelu branšu, kao i same finalne proizvode u jedinstven, prepoznatljiv izvozni proizvod, no tu se očekuje aktivnija uloga države. To je glavna poruka poslana sa skupa Adriatic Wood Days u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera.
Poznati novinarski autoritet Goran Milić aktivno je sudjelovao u radu konferencije uspoređujući brending kroz povijest te medijsku prisutnost na šumi baziranog sektora s drugim industrijama. Do sada u institucionalnom smislu nismo stvorili ambijent za brendiranje, no postoje izgledne mogućnosti za stvaranje veće dodane vrijednosti, jer svjetsko tržište traži kvalitetu i prepoznatljive finalne proizvode, dok Hrvatska još većim dijelom izvozi kvalitetnu sirovinu.
Više od 150 sudionika kroz dva dana bavi se temama EU fondova i većeg korištenja sredstava iz Bruxellesa, s naglaskom na sve veću ulogu biomase u energetici. Tematski naglasci pokrivaju i ažurne informacije o europskim projektima, novitetima te uspješnim regionalnim projektima, od kojih je najviše pažnje privukla priča bosanskohercegovačkog proizvođača Artisan iz Tešnja, koji uspijeva proizvesti skupi namještaj od masiva bukve i oraha i prodati ga po visokim cijenama u najzahtjevnije svjetske niše, postižući i do 20 puta veću dodanu vrijednost u odnosu na cijene ulazne sirovine. Istome teži i novi hrvatski brend luksuznog masivnog namještaja iz hrasta Milla&Milli, kojeg je idejni začetnik Ivić Pašalić premijerno predstavio na ovogodišnjem sajmu Ambienta.
Mnogobrojni sudionici apostrofirali su i glavna ograničenja koja se nalaze u sferi obrazovanja i prijenosa znanja, ali i slabog interesa sektorskih kadrova i mladih stručnjaka za rad u drvno-prerađivačkoj industriji. Neizbježne su teme uvoza radne snage, jer se već sada samo u Hrvatskoj drvnoj industriji može zaposliti preko 3.000 radnika različitih kvalifikacijskih struktura, a najviše nedostaje visokoobrazovana radna snaga, koja je emigracijskim procesima završila u tvornicama zapadne Europe.
Prof.dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam istaknuo je kako su rezultati ovog sektora uistinu impresivni, jer unatoč ukupnom padu industrijske proizvodnje, ovaj sektor ostvaruje kontinuirani rast proizvodnje, investicija, ali i izvoznih prihoda koji su danas na razini 1,1 mlrd. EUR.
Podizanje konkurentnosti na međunarodnom tržištu je ključna u narednom razdoblju, jer drvno-prerađivačka industrija ostvaruje preko 70 posto prihoda u inozemstvu, što je nezamislivo bez enormnih ulaganja u marketing i otvaranja novih tržišta, a u tom dijelu središnja država mora aktivnije surađivati sa sektorom, istaknuli su mnogobrojni panelisti kroz šest rasprava.
Konferenciju je kao izaslanik predsjednice RH otvorio Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma. Hrvatske šume inzistiraju na održivom gospodarenju šumama, naglasio je Jakupčić. Problem s kadrovima imaju i Hrvatske šume, koje će u naredne dvije godine uložiti u tehnološki napredak više nego u posljednjih 30 godina i na taj način ubrzati pridobivanje sirovine i dijelom ublažiti potrebu za radnom snagom.
Sudionici su, u intenzivnoj interakciji s međunarodnim predavačima angažirano raspravljali i o dostupnoj sirovini, odnosno o mogućnostima za mobilizaciju dodatnih količina, koje su prema navodima nekih poduzetnika nedostatne. Shvaćajući potrebe kupaca, Hrvatske šume žele povećati raspoloživu količinu drvne sirovine, ali istovremeno rade na povećanju drvne zalihe, kroz održivo i odgovorno gospodarenje šumskim resursom te su otvorene za nastavak dogovora sa sektorom oko dalje transparentnosti raspodjele postojećih količina drvne mase.