Danas se diljem svijeta obilježava Međunarodni dan biološke raznolikosti, a razloge za zadovoljstvo imaju mnogi dionici i okolišni aktivisti, budući da se mijenja globalna svijest o potrebi očuvanja okoliša i da se kroz niz dokumenata na razini UN-ovih tijela, a posebice od strane EU favoriziraju one gospodarske grane i industrijski sektori koji ne štete okolišu, nego štoviše doprinose ostvarivanju niskougljičnih ciljeva.
Ovog je tjedna Bruxelles usvojio novu Strategiju biološke raznolikosti do 2030. godine, čime se Europska unija obavezala kako će činiti još veće napore prema očuvanju prirode i jačanju zaštite okoliša. Sadnjom 3 milijarde sadnica i povećanjem površina pod šumama u narednih 10 godina znatno će se pridonijeti ekološkoj ravnoteži i održivosti eko sustava, a veće korištenje drva i proizvoda od drva može biti snažan razvojni alat u kreiranju kružne ekonomije koja vodi računa o lokalnom korištenju i preradi sirovina te o društveno odgovornom pristupu koji otvara prostor za korištenje prirodnih i obnovljivih proizvoda poput drva. Osnovni cilj strategije u području šumarstva je povećati raširenost šuma u EU, njihovu otpornost te naglasiti i iskoristiti mogućnosti da šume pomognu pri nekim evidentnim slučajevima gubitka biološke raznolikosti kao i da znatno doprinesu ublažavanju klimatskih promjena i pomognu svim dionicima u prilagodbi novim okolnostima.
Utjecaj bio-baziranih sektora, posebice poljoprivrede na okoliš trebao bi biti znatno smanjen, posebice djelovanje onih podsektora koji imaju neprimjereni utjecaj na biološku raznolikost, sigurnost hrane i konkurentnost poljoprivrednika i drugih poslovnih subjekata koji djeluju na ruralnim područjima. Četvrtina poljoprivrednog zemljišta trebala bi biti pod organskim uzgojem, a upotreba i rizik od pesticida treba se smanjiti za 50% , posebice opasnijih proizvoda koji ugrožavaju neke vrste koje se pokušava oporaviti nizom projekata unutar programa LIFE. EU je svjetski predvodnik u postavljanju visokih ekoloških i okolišnih standarda i veseli činjenica kako je strategijom predviđeno usvajanje akcijskih planova koji će predvidjeti nultu stopu onečišćenja zraka, vode i tla, a iste će Komisija usvojiti već 2021. godine.
ŠUMA PRUŽA KORISTI ZAJEDNICI I ČOVJEKU
Opće korisne funkcije šuma ili tzv. ekološke usluge šuma reguliraju utjecaj šuma na društvo i posebice na stupanj bioraznolikosti, jer su koristi od šuma višestruke. Zapravo, možemo reći kako su koristi i vrijednosti koje šume pružaju čovjeku, zajednici, okolišu i prirodi nemjerljive. Osim ekonomskih proizvoda koji se lakše uočavaju, šuma proizvodi i niz svojih netržišnih usluga (engl. non-market forest services).
Šume imaju različite funkcije:
• Proizvodnja drvne tvari
• Proizvodnja drugih šumskih dobara (plodovi, ljekovite biljke, jestive gljive, divljač i dr.)
• Općekorisne funkcije šuma (OKFŠ)
Prema Stalnom odboru za šumarstvo EU razlikuju se 4 kategorije opće korisnih funkcija šuma (12 glavnih funkcija, odnosno ukupno 77 funkcija):
• Ekološke (zaštita vode, tla i zdravlja – zraka, 28 funkcija),
• Biosferne (zaštita bioraznolikosti i reguliranje klime, 11 funkcija),
• Socijalne (turistička, rekreacijska, sportska i obrazovna, 24 funkcije) i
• Tradicijske (duhovna, kulturna i povijesna, 14 funkcija).