Gospodarenje šumama na Balkanu je klasično, ali i održivo, jer takav model upravljanja šumama u zemljama zapadnog Balkana ima dugu, gotovo stogodišnju tradiciju. Dobra je pokrivenost šumarskom strukom, pri čemu tu dominira država, a manje su pokrivene privatne šume, što je posljedica i vlasničke strukture, rekao je neovisni slovenski šumarski stručnjak s crnogorskom adresom mag. Franc Ferlin. Tradicionalno, u svim zemljama nedostaje odgovarajuća implementacija zakona u praksi, primjerice zakona o šumama, koji je temelj potrajnog gospodarenja. ”Posebno bih istaknuo problem nezakonitih sječa, koji je široko rasprostranjen, posebice u BiH, Makedoniji, Kosovu i Albaniji. Zabrana uvoza nezakonitog, naročito ukradenog drva u EU je uvedena (preko EUTR – Uredbe o drvu). Međutim, ni EU uvoznici ne implementiraju te zabrane i sistema dužne pažnje u dovoljnoj mjeri, pa još uvjek ulazi nezakonito posječeno drvo sa ovih prostora u EU. Pitanje zabrane ili ograničenja izvoza drva iz država Zapadenog Balkana, koje je na konferenciji naglašavano u slučaju BiH (a ograničenja su već uvedena u Crnoj Gori), je kritično, obzirom na pravila slobodnog tržišta (WTO). Barijere se mogu stavljati samo u uvjetima kritičnih nestašica sirovine na domaćem tržištu. Ograničenja ne smiju biti u vidu visokih taksi, dozvoljene su samo administrativne, dakle ne takve na razini 20-30 EUR/m3, koje se ovdje pominju, nego npr. bar 10 puta manje, smatra Ferlin. Što se tiče certificiranosti šuma, Hrvatska i Srbija su daleko odmakle u odnosu na susjedne države, primjerice na Crnu Goru, Albaniju i Kosovu, gdje uopće ne postoje certificirane šume. Treći aspekt koji je važno spomenuti je sloboda tržišta, jer na ovim prostorima još uvijek imamo slučajeve različitih intervencija države odnosno politike. Još uvijek je prisutno previše regulatornih mehanizama i političkog djelovanja na tržištu drvom. Unatoč svemu tome, optimističan sam oko budućnosti sektora šumarstva i prerade drva, posebno zbog činjenice da je danas drvna industrija na ovim prostorima sve uspješnija. Cijeli sektor ima svijetlu budućnost, zaključuje Ferlin.