Tvrtka u državnom vlasništvu koja gospodari s oko 70% svih šuma u RH posljednjih mjeseci provodi reviziju starih ugovora o prodaji drvne sječke ulagačima u kogeneracijska postrojenja. Raskinuto je 20 ugovora, a u obrazloženju se navodi kako navedene tvrtke nisu ispunile ugovorne obveze, odnosno kako nisu izgradile postrojenja u predviđenom roku. Problem je eskalirao u svibnju prošle godine kada je nekim upravo izgrađenim pogonima suspendiran ugovor zbog kašnjenja u dostavi uporabnih dozvola, iako je tih 4-5 investitora u stvarnosti izgradilo pogone i započelo s radom. Vrh ledenog brijega zapravo predstavljaju drugi ulagači, nerijetko tvrtke bez kapitala i zaposlenika, koje su u doba prošle administracije od 2012. aplicirale za prava na kvote povlaštenih proizvođača električne energije i posljedično su se prijavile na natječaje za 14 – godišnju opskrbu drvnom sječkom. Hrvatske šume navode kako za njih veliku opasnost predstavljaju zajamčene cijene, čime bi se izgubilo stotine milijuna kuna. Ugovorima sklopljenim od strane Uprave društva koju je od 2012. predvodio Ivan Pavelić društvo se obvezalo godišnje isporučivati 940.000 tona drvne sječke u vrijednosti 4,2 mlrd. KN, a sporni ugovori se odnose na 265.000 tona, što predstavlja manje od 4,5% ukupne količine sirovine s kojom godišnje raspolažu Hrvatske šume. Ovo pitanje je bila vruća sektorska tema proteklih mjeseci i to na svim razinama vlasti, od kabineta Vlade, preko Skupštine i Nadzornog odbora do Uprave Hrvatskih šuma. Predmetna sirovina uključena u raskinute ugovore plasirat će se na tržište preko licitacija. Neki od ulagača razmatraju i podizanje tužbi, jer drže kako su im ugrožena ulagačka prava, iako dio drvne industrije koji ima već spremne projekte kogeneracija smatra kako upravo oni trebaju imati prednosti pri kupnji ove sirovine, budući da već posjeduju 50% otpadne sirovine iz svog proizvodnog procesa. Predsjednik hrvatske udruge biomase CROBIOM, Davor Zec, pozdravlja konačni početak rješavanja ovog pitanja, koje je dosada snažno opteretilo sektor i drži kako je najpravednije svima koji nisu ispunili uvjete raskinuti ugovore te raspisati novi natječaj, na kojem prednost treba dati postrojenjima s većom učinkovitosti, a što je u skladu s EU regulativom i pravilima.