Potkornjak je u Sloveniji djelovao na više od 4 mil. m3 smreke u razdoblju 2015.-2016., što znači i direktnu štetu veću od 100 mil. EUR. To je sinteza štete za slovenske šumovlasnike, a nakon ledoloma i ekstremne pojave potkornjaka, govori Mihael Koprivnikar, predstavnik Poljoprivredno-šumarske komore Slovenije. Nažalost, društvo u Sloveniji još ne razumije da je problem mnogo širi, a tiče se gubitka radnih mjesta te smanjenja dodane vrijednosti drva, jer je smreka jedina ozbiljna ekonomska vrsta u Sloveniji. Šteta je vrlo ozbiljna, bez da se spomene uništenje ekosustava, rekao je Koprivnikar. Vlasnici, posebice mali, trebaju pomoć oko sanacije šuma, organizacije radova na terenu i prodaje. U Sloveniji smo to riješili debirokratizacijom evidencija i transporta (koje traži EUTR – europska uredba o trgovini drvom), te nemamo obaveznu doznaku napadnutih stabala. Šumovlasnici u Hrvatskoj moraju čekati prvo doznaku, a zatim i dozvolu za transport trupaca, što je otežavajuća okolnost. To znatno usporava sanaciju i pitam se zašto to treba? Šumovlasnik ima svoja prava i dužnosti, koja proizlaze iz vlasništva i on mora imati mogućnost za brzu sanaciju šume, bez dodatnih troškova. Takva prava je nužno osigurati i za one šumovlasnike, koji ili ne znaju gdje su njihove šumske parcele ili se nalaze u inozemstvu, jer sanacija svih zaraženih šumskih površina je prioritet. Možemo zaključiti, da su se odluke donosile sporo, i u Sloveniji, ali i u Hrvatskoj, koju cijeli proces tek očekuje. Naglašavam da je potkornjak ozbiljan gospodarski i društveni problem, i trebamo ga prepoznati i odvojiti sredstva za njegovo suzbijanje, zaključio je Koprivnikar.