Program poticanja aktivnosti lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima u korištenju drva i drvne biomase kroz nabavu kombiniranih kotlova na drvo i pelete pokrenut je još 2011. godine, a u međuvremenu se svake godine ugradilo se cca 30 peći u javnim objektima onih JLS koje su se javile na poziv Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Programu je prethodila sveobuhvatna analiza potreba na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima. MRRFEU je ovim programom namjeravalo širiti svijest o prednostima upotrebe energenata iz obnovljivih izvora, te je željelo pomoći lokalim zajednicama koje pripadaju područjima koja se nalaze ispod prosjeka razvijenosti RH. Važan aspekt programa je promicanje zelene javne nabave. To je koncept prema kojem tijela javne vlasti osiguravaju nabavu različitih dobara, usluga i radova poštujući pritom norme zaštite okoliša, a uporabom drvnog peleta se znatno smanjuje efekt stakleničkih plinova i emisija CO2. Tijekom zadnjih godina provedba sustava zelene javne nabave u zemljama članicama EU zadobila je zasluženu pozornost, kao jedan od važnih modela unaprjeđenja održivog razvoja. Projekt ugradnje peći na pelet je već u početnoj fazi pripreme dočekan sa velikim zanimanjem i u drugim tijelima državne uprave, a posebno u JLS, jer se ovakvim pozitivnim primjerom širi svijest o mogućnostima i načinima djelovanja državne uprave u brizi za održivi razvoj, društveno odgovorno poslovanje i potrebu učinkovitog korištenja obnovljivih izvora energije. U Udruzi proizvođača peleta, briketa, drvne biomase i pripadajućih tehnologija smatraju da se ovaj uspješan model treba nastaviti. Budući da Hrvatska ulaskom u EU treba aktivno promicati zelenu, odnosno ekološki svjesnu i odgovornu javnu nabavu, a ugradnjom peći na pelet se aktivno doprinosi povećanju energetske učinkovitosti i otvaranju novih radnih mjesta na ruralnim područjima, istaknuo je potpredsjednik Udruge, Raoul Cvečić Bole, na stručnom skupu središnje europske strukovne udruge AEBIOM u Bruxellesu na kojem su sudjelovali i predstavnici regionalne energetske agencije REGEA. Cvečić je dodao da pelet može u velikoj mjeri pridonijeti zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena, a Hrvatska mora u čim većoj mjeri poboljšavati svoju CO2 bilancu, a ne ekološku bilancu zemalja u koje se sada izvozi.
Zanimanje stanovništva razvijenih zemlja posljednjih desteljeća je usmjereno na temu uštede energije i većeg korištenja obnovljivih izvora energije. Stručnjaci sve češće upozoravaju na ubrzano smanjenje zaliha fosilnih goriva, što rezultira nestabilnim cijenama, koje poput domino efekta utječu i na cijene svih ostalih proizvoda. Pojačanim korištenjem biomase osigurava se održivi razvoj našeg okoliša, jer je dobivanje energije iz obnovljivih izvora energije neutralno za klimu. Sagorijevanjem se u zrak otpušta točno onoliko ugljik-dioksida koliko su ga biljke primile u procesu fotosinteze tijekom rasta. Hrvatska se, također, potpisivanjem Protokola iz Kyota, obvezala da će smanjiti emisiju stakleničkih plinova za pet posto do 2020. godine, a jedan od načina za ispunjenje ove obveze je i povećano korištenje obnovljivih izvora energije, kao što je drvni pelet. Europske zemlje subvencioniraju njegovu potrošnju te je u Njemačkoj instalirano već više od 125.000 kotlova na pelete, a subvencija iznosi 20 do 30 posto. Do 2020. očekuje se povećanje do četiri puta. Hrvatska je u iskoristivosti svoje drvne biomase na samome početku i još nije pronašla odgovarajući model sufinanciranja kupnje peletnih kotlova, a domaći proizvođači većinom izvoze pelet (94%) budući da ne postoji domaće tržište. Kako bi se to promijenilo, Udruga proizvođača peleta je u suradnji sa njemačkom razvojnom bankom KfW i HBOR-om pokrenula promotivnu kampanju za pelet. www.drvnipelet.hr