U Zagrebu se 04.07.2024. održala konferencija pod nazivom „Trgovina drvom“ , a koja je okupila trgovce drvom, privatne i državne šumovlasnike, predstavnike pilana i drvne industrije, industriju namještaja, kao i predstavnike nadležnih institucija. Sudionici su osim iz Hrvatske došli iz Slovenije te iz Bosne i Hercegovine.
Posljednji izvještaji i analize o kretanjima na tržištu drva u Europi pokazuju kako je trenutno, na kraju drugog kvartala 2024. sektorska kriza još uvijek prisutna, posebice u germanskim zemljama (tzv. DACH područje). Ključno ograničenje proizlazi iz zastoja građevinske industrije, jer analitičari ističu kako je ovaj europski pokretački sektor još uvijek u recesiji, čime se značajno usporava na šumi baziran sektor.
Posljedično, i tržište drvne sirovine u Hrvatskoj, kao i u okolnim zemljama je također zasićeno, posebice tržište trupaca. Sudionici konferencije očekuju kako će se početkom rujna ipak pokrenuti glavna tržišta, a za domaću drvnu industriju to je tržište Italije gdje završi 23% hrvatskog izvoza drvnih proizvoda, zatim slijedi Njemačka s 12,3%, Austrija s 8,4% te Slovenija sa 7,1%. Generalno gledajući, izvoz je u I-III 2024. pao za -6%, a broj zaposlenih u odnosu na prošlu godinu za -7%.
Međutim, zabrinjavaju neke procjene austrijskih i njemačkih stručnjaka za drvnu industriju koje čak predviđaju daljnje pogoršanje postojećih gospodarskih prilika u nadolazećim mjesecima, dok Italija uglavnom usporeno funkcionira, čekajući opipljive tržišne signale nakon Feragosta.
Posebno teškim je ocijenjeno stanje na tržištu drvnog peleta. Nema jednoznačnog odgovora na pitanje zašto proizvodnja i potrošnja peleta u cijelom svijetu stagnira? Nažalost, prekinut je dva desetljeća dugi trend rasta, iako EU proizvodi 44% svjetske količine peleta i troši čak 50% globalne proizvodnje. Cijene peleta su kroz posljednjih godinu dana u konstantnom padu, a prošla relativno topla i kratka zima je utjecala na povećanje zaliha i na pogoršanje u poslovanju europskih i hrvatskih peletara.
Hrvatske pilane su pune trupaca, stoga je i potražnja trenutno niska, jer se jedan dio pilana već duže vrijeme opskrbljuje sirovinom koja dolazi iz šuma koje su stradale od nepogoda ili od štetnika.
Vremenskim nepogodama iz prošle godine, kada su u istočnoj Slavoniji stradale vrijedne šume hrasta lužnjaka i kada je oštećeno preko 4 milijuna m3 drvne mase stvoreni su izvanredni uvjeti u kojima se nastoji svu oštećenu drvnu masu izvući iz šume te je prodati domaćim kupcima. Taj proces je otežan kretanjima na tržištu, slabom tržišnom konjunkturom i punim skladištima, a tržišna neizvjesnost i pritisci na cijene također utječu na trgovanje tom oštećenom sirovinom, posebno za grab, lipu i druge manje vrijedne sortimente koji su također u značajnoj mjeri zastupljeni u stradalim šumama.
IZJAVE
Ante Sabljić, član Uprave, Hrvatske šume d.o.o.
Skrećem pozornost kako će se od 01.01.2026. primjenjivati nova šumskogospodarska Osnova područja i teško je sada reći kakve će količine sirovine biti na raspolaganju od 2026-2036. Nama u HŠ su novi proizvodi jako važni, prije svega CO2 što vidimo kao važnu temu i unutar EU-a. Štete tijekom nevremena u Spačvi su bile velike, najmanje 4 mil. m3 je stradalo, od čega hrasta lužnjaka najviše. Prodano je 250.000 m3 hrasta, preostalo je još 230.000 m3 do kraja godine. Drvo u kategoriji OTB nije jako traženo i pokušavamo pronaći rješenje, a izmijenili smo dva dokumenta iz sfere javnog nadmetanja, pojednostavili smo kupnju s bankarskom garancijom, tako da kupci mogu kupovati na rok od 60 dana odgode, a te količine im neće ulaziti u godišnje ugovore. Otvoreni smo za različite modele, međutim, roba se ne smije povući bez plaćanja. Nećemo mijenjati cijene, jer se značajno povećao trošak eksploatacije i pridobivanja drvne sirovine.
Jozo Jović, predsjednik, Crobiom hrvatska udruga biomase
Sektor mora imati elektroenergetsku neovisnost, sada smo vidjeli kako prilike na tržištu nisu optimistične, išli smo s konkretnim mjerama i zanima nas što će se događati. Industrija mora raditi i trošiti struju, stoga ne bi trebali biti penalizirani za tu potrošnju. Situacija je objektivno teška, na više područja se osjeti krizna atmosfera, ali velike kompanije koje djeluju na svjetskom tržištu ipak osjećaju optimizam, jer razvojni projekti ne si smjeli biti zaustavljeni. Sirovinska pitanja već duže vrijeme pokušavamo razriješiti, ne samo s Hrvatskim šumama, nego i s Hrvatskim vodama, jer dosta državne sirovine propada. Ovo s hrastom u šumama Spačve traži hitno djelovanje nadležnih tijela i preusmjeravanje oštećene robe prema drvoprerađivačkim pogonima.
Prof.dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik, Hrvatska gospodarska komora
Pratimo stanje na tržištu, a može se reći kako su trendovi negativni. Primjerice kod parketa je zabilježen pad od 19,7% , dok je građevinska stolarija zabilježila pad od 13% . Pratimo i stanje s peletom, jer je u Srbiji uvedena tromjesečna zabrana uvoza peleta. S druge strane želimo vidjeti što se događa sa sječom šuma u Slavoniji, posebno oko hrasta u stradalim šumama. Želimo vidjeti brze mjere Hrvatskih šuma i vidjeti politiku Ministarstva u vezi s tim pitanjem, jer količine stradalog drva su velike i treba hitno pronaći model skladištenja i očuvanja vrijednosti tog značajnog državnog bogatstva. Na sljedećoj sjednici Savjeta za Slavoniju otvorit ćemo temu drvne industrije i ove neriješene sirovine u spačvanskim šumama. Na prošloj sjednici u Đakovu pokrenuli smo pitanje radne snage i financiranje obrtnih sredstava iz HBOR-a. Sektor još uvijek ima niz problema i izazova.
Zdenko Bogović, predsjednik, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika
Doći će do daljnjih smanjenja količina sirovine u ovom dijelu Europe – u narednim godinama sigurno, kapaciteti ne mogu ići prema gore. Hrvatska specijalnost je tvrdo drvo i na to moramo biti fokusirani jer se europske statistike i gospodarenje šumama uglavnom baziraju na mekom drvu. Nadležne institucije trebaju omogućiti trgovinu ugljikom. U Spačvi ne bi smjelo propasti drvo, čak niti ono lošije kvalitete. Moramo se ruku pod ruku približiti jedni drugima, otkloniti naše sumnje i pronaći najbolja rješenja za sektor. Primjerice, procjenjujem ugrubo kako je oko 40-50 mil. EUR vrijednost stradale robe u Slavoniji te stoga, ako se dobro organiziramo to treba isfinancirati od strane razvojne banke ili od strane drugih nadležnih tijela. Bilo bi tragično ostaviti takve količine drva u šumi.
Igor Andrić, sekretar, Udruženja drvne industrije i šumarstva, Privredna komora RS, Banja Luka
Situacija u Republici Srpskoj je složena, skoro alarmantna jer nam je u 5 mjeseci ove godine proizvodnja manja za 30%, a treba reći kako je i lani bilo dosta lošije nego 2022. U svakom slučaju trend je negativan. Zalihe su povećane, a tek se kod mekog drva uočava trend prodaje i izvoza u Srbiju. Trendovi su uistinu loši kod izvoza piljene građe te posebice kod peleta.
Igor Pogorelc, vlasnik, Žaga Pogorelc d.o.o. Kočevje, Slovenija
U Sloveniji se još uvijek osjeća stagnacija i pad tržišta i to su ona vremena za koja bi voljeli da su ostala iza nas. Mi dio naših sortimenata prodajemo i u Hrvatsku, moramo biti vrlo aktivni kako bi zadržali prodaju, tržište i prihode, jer se dio naših kolega pilanara već suočava s velikim gubicima u poslovanju.
Anđela Sesar, Pelet grupa, Novska
Treba češće razgovarati o prilikama na tržištu, jer se samo zajednički mogu ostvariti ciljevi, a iz ovih brojnih rasprava na konferenciji vidimo kako mnogi problemi opterećuju sektor i kako su oni zajednički svim proizvođačima. Prodaja na tržištu je ključna tema, a mi primjećujemo da se nešto, na razini nekoliko kupaca blago pokrenulo. Pelet grupa je specifičan proizvođač jer imamo kogeneraciju za proizvodnju struje iz drva te proizvodnju peleta a ukupno 50 zaposlenih. Kandidiram temu isteka, odnosno nastavka ugovora za sirovinu kogeneracijama jer mnogim tvrtkama ugovori istječu u narednih 5 ili 10 godina.
Alen Mijoč, operativni direktor, Bauwerk Group, Đurđevac / Švicarska
Bauwerk radi na više svjetskih tržišta, mi smo velik proizvodni sustav na više kontinenata. U Hrvatskoj osjećamo krizu, ali naša pilana stalno radi punim kapacitetom. S druge strane, treba reći kako mi kupujemo sirovinu i na vanjskim tržištima i pokušavamo na više načina amortizirati tržišne i krizne učinke.
Predrag Palavra, direktor i vlasnik, Furnir Palavra d.o.o. Petrinja
U našoj matičnoj tvornici u Novoj Bili zapošljavamo preko 140 radnika, a posljednjih godina izgradili smo tvornicu u Petrinji na 3,5 hektara zemljišta u industrijskoj zoni gdje već radi preko 60 radnika. Izvozimo na sve kontinente, za sada nemamo većih problema s plasmanom naših proizvoda, a u Hrvatskoj smo odlučili pokrenuti proizvodnju, isključivo iz razloga što smo tako bliži sirovini koja nam je neophodna i koju smo uvozili već niz godina. Uz tvrtku u Španjolskoj to je naša druga tvrtka na području Europske unije. Oko stanja na tržištu ne bi se pouzdao u službene statistike koje znaju biti dosta daleko od realnih pokazatelja.
Goran Pleše, direktor, Stenavert d.o.o. / Fantoni S.p.A. Italija
Prilike su još uvijek složene, jer se na tržištu nalazi previše robe. Očekujem kako će se tržište normalizirati tek početkom sljedeće godine. Fantoni je velik kupac industrijskog drva i zalihe su jako velike, neki kupci su zamoljeni da odgode isporuke. U proizvodnji ploča se mijenjaju trendovi, jer se reciklirano drvo koristi u udjelu od preko 25% i to će se još povećavati. Stoga treba razmisliti što će se proizvoditi od drva koje će ostati. Hoće li to biti novi višak na tržištu sirovine ili će se preusmjeriti na neku novu namjenu?
Goran Petranović, RST Pelet, Delnice
Već duže vrijeme pelet nema dobru prođu na tržištu. Inače naša proizvodnja u Delnicama je dio austrijske RZ grupacije koja proizvede do 800.000 tona peleta u srednjoj Europi, a najviše prodajemo u Italiju. Zapravo, Italija je glavno tržište za 81% peleta koji se proizvede u Hrvatskoj, a manji dio završi u Sloveniji, Srbiji i Austriji. Oko sirovine se ovdje na konferenciji vodi najveća priča za istočnu Hrvatsku, koja je nama predaleka, a premalo se govori o Lici ili o Gorskom kotaru i o specifičnostima lokalne sirovine. U sklopu različitih natječaja i programa na RH i EU razini treba provjerit može li se napraviti novi model poticaja za uvoz sirovine, za one tvrtke koje nemaju domaće ugovore za 100% svoje sirovine i koje je već nabavljaju na tržištu.
Domagoj Stjepan Krnjak, voditelj EU projekta LIFE CROLIS
Cilj ovog europskog projekta je razvoj i uspostava prvog sustava praćenja zemljišta u Republici Hrvatskoj, a taj će sustav, uz učinkovit alat za izvješćivanje i obračunavanje emisija i ponora stakleničkih plinova iz sektora Korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) poslužiti i kao podloga za strateško upravljanje smanjenjem emisija. Čini mi se da su šume i drvo ranije bili dosta podcijenjeni, ali u novoj EU perspektivi dobivaju na značaju, iako su površine šuma u Europi pod pritiskom. Ovaj sektor treba biti proaktivan i domaćim i europskim institucijama treba dati prijedloge za izradu planskih dokumenata na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, posebice oko CO2 ponora i smanjenja emisija.
Marijan Lozančić, Hercegbosanske šume, Kupres, BiH
Stanje u BiH se ne razlikuje od drugih zemalja u okruženju. Povećane su količine drvnog materijala na skladištima, recimo veliki kupac industrijskog drva u BiH –Natron iz Maglaja također ima prepuna skladišta. Kod nas je u zapadnom dijelu države situacija nešto bolja jer smo kroz džentlmensku suradnju s drvnom industrijom malo amortizirali krizu. CO2 teme su nam također važne, a mi također sudjelujemo u najvećem projektu pošumljavanja u Europi.
Mladen Renato Martinac, direktor izvoza, Centrometal, Macinec
Bio sam dosta optimističan, ali nakon ove rasprave i iznesenih argumenata te činjenica o stanju na tržištu vidim dosta problema. Pretpostavljam kako će tek početkom sljedeće godine ići znatnija poboljšanja na tržištu, a takve slične procjene dolaze od drugih proizvođača peći i kotlova na pelet i i biomasu. Puno očekujemo od javne nabave i od mogućnosti da se javni naručitelji u RH prebace na biomasu, odnosno na pelet. Ujedno pozivam na oprez, jer prema neslužbenim informacijama drvo je zbog svoje raširenosti i dostupnosti zanimljivo i drugim sektorima – navodno bi se trebala proizvoditi bioplastika iz drvne biomase i tako smanjivat CO2 otisak, a slične informacije mogli smo čuti na stručnim skupovima u Bruxellesu.
Igor Đurišević, Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
Dio sredstava za drvnu industriju i šumarstvo je iz ranijih natječaja za ruralni razvoj ostao neiskorišten, ali mi smo u potpunosti otvoreni za prijedloge od strane sektora, čuo sam danas na konferenciji da se dosta govori o CO2 kao i druge prijedloge koje su ovdje argumentirano iznijeli predstavnici šumarstva i drvne industrije. Nedvojbeno je kako treba povećati napore za apliciranje na natječaju iz pilanskog sektora, ali skrećem pozornost kako to mogu napraviti tek manje pilane s kapacitetom prerade do 10.000 m3. Treba reći kako ima i puno žalbi na dodijeljene potpore.
Laurent Sessa, direktor, Energana Grubišno Polje / Sirocco
Biomasa je važan energent za RH, jer osigurava stabilnu proizvodnju električne energije. Mi smo strani ulagači i nismo sami od sebe ovdje investirali, nego nas je zvala Vlada koja je razvila model većeg korištenja OIE i korištenje drvne biomase. Vidim snažno lobiranje drugih konkurenata koji nemaju stalnu i stabilnu proizvodnju struje, jer je struja iz biomase proizvodnja 356 dana unutar planiranih okvira. Država bi trebala više cijeniti biomasu kao domaći energent, zapravo treba nam više strateškog promišljanja. U Grubišnom polju pokušavamo biti održivi i ekološki usmjereni, stoga naš preostali pepeo koristimo za melioraciju tla. Zapravo, kao elektrana smo već sada CO2 neutralni, na to jako pazimo, sijemo sjeme za pčele, te njegujemo vrt s ekološkom poljoprivredom. Drvna sirovina se ne bi smjela prevoziti iz udaljenih područja, nego do 50 kilometara. 60 km je već granično, a preko 80 km smo u gubitku i radi se preveliki otisak CO2.
ZAKLJUČCI:
– Ponuda drva u Hrvatskoj, regiji JIE te u cijeloj Europi je znatno veća od potražnje
– Europski, a posebice njemački sektor građevine je još uvijek u recesiji
– Klimatske promjene i štetnici značajno utječu na sječive etate u šumama, a nepogoda u spačvanskim šumama je oštetila preko 4 mil. m3 drvne mase
– Trupci su jeftiniji, ali piljena građa je ponegdje poskupjela
– Sve se više traže dodatni certifikati za porijeklo i održivost drvne sirovine
– Cijene drvnog peleta su u konstantnom padu, a tržište duboko stagnira već više sezona u kontinuitetu
– Inflacija i slabiji gospodarski rast usporavaju izvoz pilana i drvoprerađivača na vanjska tržišta
– U Bosni i Hercegovini je većina drvoprerađivača zabilježila pad u prihodu na razini od 20-30%, najviše u izvozu na europska tržišta
– Događaji na tržištima Kine, Rusije, Japana, Indije i SAD-u imaju vrlo jasne posljedice na tržište drvnih proizvoda u Europi
– Logistika i transport osjećaju posljedice krize u trgovini drvenom građom, ali brodski prekomorski prijevoznici bilježe rekordne rezultate i profite
PREPORUKE:
– Potrebno je ubrzati i pojednostaviti procedure za kupnju oštećenog drva u spačvanskom bazenu, u cilju izvlačenja sve količine drvne mase iz stradalih šuma
– Pitanju CO2 u šumama, osobito korisnom djelovanju šuma na smanjenje štetnih emisija treba posvetiti veću pažnju u klimatskim politikama, uključujući i uvođenje poticaja
– Posebnu pažnju treba posvetiti krojenju trupaca u šumi, kako bi se učinkovito odgovorilo na povećane tržišne zahtjeve oko kvalitete drvnih sortimenata,
– Dugoročno planiranje i sirovinsko bilanciranje po osnovi šumskogospodarskih osnova treba uskladiti s rezultatima elementarnih nepogoda i prilikama na tržištu, a u cilju izbjegavanja nestašica u budućnosti
– Kroz institucionalne kanale potrebno je olakšati rad sektora, bilo kroz niže kamatne stope ili druge poticaje za kapitalne investicije koje ima u pripremi na šumi baziran sektor
– Reviziji višegodišnjih ugovora za domaću industriju za drvnu sirovinu do 2027. godine pristupiti s potrebnom pažnjom i uvažavajući strateški interes sektora.
U Zagrebu, srpanj 2024.
ČASOPIS DRVO I NAMJEŠTAJ