Prema podacima službenim podacima Slovenija ima nešto više od 400.000 privatnih šumoposjednika, koji posjeduju otprilike tri četvrtine slovenskih šuma. Početkom prosinca, već 25. godinu za redom, u svakoj od 14 područnih jedinica Zavoda za šume izabire se najbolji vlasnik šume. To je osoba koja se ističe uzornim gospodarenjem šumom, svojom bliskom povezanosti sa šumskim okruženjem, ali i stručnim i profesionalnim obavljanjem poslova u šumi te poštivanjem načela održivosti i zaštite bioraznolikosti. – Izabrali smo vlasnike koji se zalažu za siguran rad u šumi, koji se brinu o odgovarajućoj zaštitnoj opremi i vlastitom stalnom usavršavanju, to su naši “svjetionici u gospodarenju šumama“, rekao je na dodjeli u Sevnici direktor Zavoda za gozdove Gregor Danev, te nastavio kako se slovensko šumarstvo ubrzano razvija u smjeru digitalizacije te su ovom sektoru širom otvorena vrata novih tehnologija koje će omogućiti učinkovito praćenje rasta šume, ali i razmjera sve češćih šteta u šumi, pa tako i planiranje sanacijskih mjera te primjerenu pomoć vlasnicima u gospodarenju šumama, zaključio je Danev. Svečanoj dodjeli priznanja za 2023. godinu nazočili su Alenka Korenjak iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i prehrane, predsjednik Saveza šumovlasnika Slovenije Marjan Hren te načelnik općine Sevnica Srečko Ocvirk.
Najbolji slovenski vlasnici šuma prema ocjeni slovenskog Zavoda za šume su: Slavko Šorli iz područne jedinice Tolmin, Janez Kramar iz Bleda, Tomaž Smrtnik iz Kranjske, Ladislav Renko iz Ljubljane, Miro Udovič iz Postojne, Aleš Bambič iz Kočevskog područja, Ivan Tonkovič iz područja Novo Mesto, Zdenko Pivec iz regije Brežice, Peter Žuraj iz Celja i Marko Jeraj iz područne jedinice Nazarje. Među dobitnicima su i Alojz Potočnik iz područja Sloven Gradec, Vladimir Borka iz Maribora, Janez Ferencek iz Murskosoboške jedinice te Agrarna zajednica Štorje iz područne jedinice Sežana.