Drvoprerađivački sektor se još krajem prošle godine susreo sa stagnacijom i blagim padom, a topla zima i pojava koronavirusa uzrokovali su niz problema i ubrzali pojavu ozbiljne krize koja se odražava kroz povećanje zaliha, otkazivanje narudžbi te posljedično smanjenu likvidnost. Upravo zbog navdenog, Hrvatski drvni klaster je proveo sektorsku anketu o trenutnom stanju, predviđanjima za naredni period te poduzetim i budućim koracima u poslovanju hrvatskih drvoprerađivača.
Anketa je poslana na uzorak od 145 poslovnih subjekata, a odgovor je dalo njih 60. Ispitane tvrtke zapošljavaju od 5 do 250 radnika, a u hrvatskom drvoprerađivačkom sektoru upravo prevladavaju mali i srednji subjekti. Isto tako, polovica ispitanika (53%) se bavi proizvodnjom piljene građe i elemenata, nešto manje od trećine (29%) proizvodi pelet i drvna goriva, a ostatak proizvodi namještaj i podne obloge.
Zabrinjavajuće statistike
Rezultati provedene ankete pokazali su kako je samo 7% tvrtki nastavilo poslovati kao i prije pojave koronavirusa, dok je čak 60% zabilježilo pad narudžbi u izvozu veći od 20%. Isto tako, najveći pad narudžbi zabilježili su proizvođači peleta i drvnih goriva te piljene građe i elemenata. Nadalje, više od polovice ispitanika se susrelo s poteškoćama u transportu robe u Italiju koja je tradicionalno jedno od glavnih izvoznih tržišta te u Kinu i Aziju. Sve to je uzrokovalo i pad likvidnosti kod čak 80% ispitanih tvrtki, a od toga je polovica imala pad veći od 20%.
Procjene budućeg poslovanja
Nadalje, svi ispitanici su odgovorili kako očekuju pad narudžbi u narednom periodu, pa tako polovica ispitanih tvrtki strahuje da će taj pad biti veći od 30%. Upravo zato, neke su tvrtke (5%) već krenule s otpuštanjem radnika, trećina (33%) je obustavila planirana zapošljavanja, 17% neće produživati ugovore na određeno, a 39% će pričekati s otkazivanjem ugovora do kraja lipnja. Istovremeno, čak 31% ispitanika (posebice u kategoriji mikro tvrtki) trenutačno razmišlja o prestanku poslovanja, što je uistinu alarmantan pokazatelj.
Mjere za ublažavanje posljedica
Gotovo 86% ispitanika se slaže kako bi trebalo smanjiti cijene drvnih sortimenata, a njih čak 40% smatra da bi cijene trebale biti niže za 10-20%. Isto tako, više od polovice ispitanika smatra da je potrebno preko HBOR-a osigurati posebnu liniju financijskih sredstava za likvidnost (53%). 37% smatra da je potrebno zakonski regulirati uporabu drva, drvnih proizvoda i drvnih goriva u javnoj nabavi i veću potrošnju u RH, a 5% ispitanika smatra kako bi trebalo aktivirati mjere za ulaganje u razvoj novih tržišta i proizvoda.
Žurni sastanak i donošenje hitnih mjera
Zbog svega navedenog, a još i prije ovakvih alarmantnih podataka, Hrvatski drvni klaster, Udruga biomase CROBIOM i Udruga hrvatskih proizvođača ogrjevnog drva uputili su apel Vladi RH za održavanjem žurnog sastanka i donošenja hitnih mjera iz nadležnosti više ministarstava i provedbenih tijela, no isti još uvijek nije realiziran. Među ostalim, zatraženo je produženje rokova plaćanja drvne sirovine kod Hrvatskih šuma sa 60 na 120 dana te smanjenje cijena višemetarskog drva za 15%. Predložene mjere su i smanjenje PDV-a na drvni pelet i paletizirano ogrjevno drvo exclusive na 10% te korištenje drvnog peleta u energetskim postrojenjima HEP-a, ali i svim javnim objektima, kako bi se smanjila sezonalnost i ovisnost od cijena na stranim tržištima gdje konkuriraju proizvođači s nizom subvencija u njihovim matičnim državama. Isto tako, predloženo je i i formiranje posebne kreditne linije unutar HBOR-a s fondom od 300 mil. KN, a čija bi glavna namjena bilo financiranje kratkoročne likvidnosti drvne industrije (od 1 do 6 mjeseci), uz subvencioniranu kamatu, čime bi se ukupna godišnja vrijednost nabavljene sirovine (1,6 mlrd. KN) pravovremeno podmirila, a tvrtke bi lakše financirale promjenu izvoznih destinacija prema novim tržištima.
Hrvatski drvni klaster smatra kako turbulentne prilike na svjetskom tržištu zahtijevaju dalekosežno i strateško promišljanje kako bi se spriječilo desetkovanje cijele industrije. Izostanak pravovremene reakcije tijekom krize 2008. godine uzrokovao je otpuštanje više od 6.500 radnika, a ponavljanje takve situacije imalo bi nesagledive posljedice za razvoj, ali i opstanak hrvatskih ruralnih područja.