U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU jučer, 16. rujna, održan je sastanak između ministrice Nataše Tramišak i predstavnika Hrvatskog drvnog klastera i Hrvatske udruge za biomasu Crobiom. Izmijenjena su mnogobrojna stajališta o mogućim prioritetima budućeg djelovanja drvoprerađivačkih tvrtki koje su životno zainteresirane za snažnije uključivanje u aktualne i buduće EU programe.
Na šumi baziran sektor već sada predstavlja važan izvor zapošljavanja na ruralnim i slabije razvijenim područjima RH, a upravo bi se kroz promjenu poticajnih politika moglo povećati broj i količinu projekata koji bi vrlo brzo mogli aplicirati za europska sredstva. Dio promjena je potrebno usmjeriti prema budućem programiranju, ali i prema izradi podzakonskih akata, primjerice vezano uz primjenu Zakona o brdsko-planinskim područjima.
Od drvno-prerađivačke industrije se očekuje još angažiraniji pristup kada je u pitanju razvoj inovativnih projekata s avangardnim razvojnim temama poput proizvodnje tekstilnih vlakana iz drva, bio ulja ili drvnih goriva treće generacije po uzoru na skandinavske zemlje ili germanska područja unutar EU-a koja šumu i drvo postavljaju u središte razvoja kružnog gospodarstva s velikim niskougljičnim učinkom.
Drvo i šuma su okosnice industrijskog izvoza
Na šumi bazirani sektor zapošljava preko 53.000 radnika i proteklih godina je ostvarivao oko 10% ukupnog izvoza RH. Sa zalihama drvne mase od preko 400 mil. m3 Hrvatska raspolaže značajnim drvnim resursom koji mora postati okosnica razvoja ruralnih područja, uz nove strateške smjernice i zelene EU politike koje se baziraju na niskougljičnom pristupu koji razvojno favorizira šumu i drvne materijale, a EU je osigurala i znatna sredstva unutar Zelenog plana. Hrvatska ima 72% državnih šuma, što znatno olakšava provedbu europskih ekoloških politika, poput kružne ekonomije koja promovira veće lokalno korištenje drvnih proizvoda, a što podrazumijeva i manji utjecaj na klimatske promjene i postizanje većih koristi od šume za lokalno stanovništvo.
Izjave:
Nataša Tramišak, ministrica
Sastanak je bio vrlo koristan i predstavljene su važne teme, od kojih želim istaknuti potrebu za boljim globalnim brendiranjem lokalnih drvnih proizvoda te za stvaranje pretpostavki za proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti. Postojeći sirovinski model doprinosi zadržavanju lokalnog stanovništva, a u narednom periodu treba pronaći učinkovite mehanizme poticanja ulaganja na područjima bogatim šumama, kako bi se poticale zelene investicije, odnosno kako bi se drvo prerađivalo blizu šume i kako bi se smanjio ugljični otisak. Razgovarali smo i o ulozi razvojnih banaka, financiranju razvoja velikih gospodarskih subjekata, a predložili smo i direktne prijave u Bruxelles u sklopu programa InvestEU.
Davor Zec, predsjednik Crobiom-a
Potrebna je intenzivnija suradnja na razini regionalne i područne samouprave oko pitanja mobiliziranja radne snage, obrazovanja, izgradnje poduzetničke infrastrukture, logistike itd. Nastavak ulaganja u drvno-prerađivački sektor predstavlja ključni preduvjet zadržavanja važnih tržišnih pozicija u globalnom okruženju. Predložili smo razvijanje posebnih linija za ovaj sektor kako bi se bolje koristila sredstava iz EU paketa od 22 mlrd. EUR, kao i za uspostavu direktnih linije preko HBOR-a te iz drugih dostupnih nacionalnih izvora.
Stjepan Vojinić, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera
Ovo je bio vrlo važan sastanak na kojem smo ohrabreni za stvaranje proizvoda veće dodane vrijednosti i za veću primjenu R&D znanja. Do sada je izostao aktivan pristup poticanja proizvodnje drvnih proizvoda višeg stupnja obrade, ali i razvoja tehnoloških kompanija na ruralnom prostoru. Skrenuli smo pozornost na zelenu javnu nabavu koja je u Hrvatskoj tek u povojima, budući da se korištenjem ekoloških drvnih goriva poput drvnog peleta može direktno poboljšati energetsku tranziciju i nacionalnu bilancu korištenja OIE. Apostrofirali smo i veću uporabu drva kao graditeljskog materijala što može utjecati na poboljšanje uvjeta i kvalitete stanovanja, postizanje učinaka pasivne gradnje te veće energetske učinkovitosti pročelja, prozora i krovišta, primjerice i kod obnove objekata stradalih u zagrebačkom potresu.