Najava Vlade RH o smanjenju PDV-a za pelet, briket, sječku i toplinsku energiju je dobrodošla mjera koja umnogome može pomoći većem korištenju drvnih goriva u Hrvatskoj i doprinijeti stabilizaciji energetskog tržišta, a što je usko povezano sa sve većom energetskom neizvjesnošću u Europi ususret novoj sezoni grijanja.
Hrvatska udruga za biomasu CROBIOM je u proteklom desetljeću u više navrata tražila da se na domaćem tržištu osigura bolja pozicija drvnom peletu i briketu, modernim gorivima druge generacije te da javni potrošači, gdje god je to moguće prijeđu na obnovljive izvore energije, odnosno da se gdje god je to moguće za grijanje osigura korištenje lokalnih energenata na bazi drva, umjesto favoriziranja fosilnih goriva iz uvoza.
Sve donedavno su u neke nove javne objekte poput škola i vrtića ugrađivani kotlovi i peći na fosilne sustave, dok su domaći proizvođači drvnih goriva oko 80% svoje proizvodnje morali plasirati u izvoz i konkurirati s najvećim europskim i američkim proizvođačima koji često koriste različite oblike poticaja. Ogrjevno drvo kao i drvni ostaci iz drvne industrije su se također izvozili, čak i u udaljenije austrijske, slovenske i mađarske elektrane te su time poboljšavali energetsku bilancu navedenih zemalja.
Hrvatska je pokrivena s 48% šuma i na godišnjoj razini održivim gospodarenjem posiječe preko 7 milijuna kubika drvne mase, dok je prirodni prirast u šumama oko 10 milijuna kubika, čime se osigurava potrajno gospodarenje i stalni rast drvnih zaliha. Ogrjevno drvo i drugi drvni energetski sortimenti sudjeluju u ukupnom sječivom etatu (drvnoj masi) s oko 30% i do sada su bili dostatni za potrebe stanovništva, što je osiguravano različitim mehanizmima i podzakonskim aktima. Kroz posljednja dva desetljeća znatno se razvila proizvodnja modernih drvnih goriva na bazi drvnog otpada poput piljevine i drvne sječke, stoga s aktualnom proizvodnjom od preko 430.000 tona drvnog peleta Hrvatska pokriva preko 1,5% svjetske proizvodnje peleta, a hrvatski pelet završi na zapadno europskim tržištima, najviše u Italiji, Austriji i Sloveniji.
Aktualna svjetska kriza i pandemija su ostavile velike posljedice na tržištu drvnih goriva, budući da se na globalnom tržištu tijekom protekle dvije godine bilježio veliki skok u potražnji i cijenama. Tržište su tijekom 2022. godine obilježile rekordne cijene drvnih goriva (posebice peleta) i vrlo eksplozivna potražnja. Industrija peleta je unutar EU zemalja povećala proizvodnju te se od politike zahtijevala obveza povećavanja zaliha, bilo sirovine za proizvodnju, bilo gotovih proizvoda kako bi se moglo odgovoriti na „moguće teže vremenske izazove“ tijekom naredne sezone grijanja 2022/2023.
Cijene u Hrvatskoj su značajno porasle i trenutno se u maloprodaji dostižu rekordni iznosi od 3-4 KN/ kg (Bauhaus primjerice ima cijenu 3,66 KN/kg), odnosno čak preko 500 EUR za tonu s uključenim PDV-om. Peleta nažalost nema u dovoljnoj količini na hrvatskom tržištu, čemu je doprinijela činjenica kako su BiH i Srbija zabranile izvoz drvnih sirovina i drvnih goriva na tri mjeseca, kako bi se osigurala njihova domaća opskrba drvnim gorivima naredne zime. Hrvatski proizvođači u izvozu postižu znatno niže cijene nego na domaćem tržištu na kojem nisu bili izgrađeni odgovarajući prodajni lanci, a postojale su i velike oscilacije u sezonalnosti prodaje, zbog čega su se proizvođači uglavnom okretali izvozu, a tamo se suočavaju sa snažnom konkurencijom i traženim visokim standardima kvalitete. Cijene su porasle i na glavnim zapadnim tržištima, tako je veleprodajna cijena u Austriji za drvni pelet A1 kvalitete krajem lipnja iznosila 330 EUR/t, dok se u Njemačkoj ona kretala oko 380/EUR te u Švicarskoj čak 480 EUR po toni.
Proizvođači ističu kako postoji niz opravdanja za više cijene, poput povećanih troškova proizvodnje, sve veće potražnje za sustavima grijanja na pelete i drvna goriva, kao i zbog povećane upotrebe peleta u inozemnim elektranama te gubitak- nedostatak isporuka peleta iz Rusije, Bjelorusije i Ukrajine prema Europi.
Kako bi se dugoročno osigurala opskrba hrvatskog tržišta peletima, potrebno je osigurati dovoljne količine drvne sirovine za izgradnju novih tvornica peleta, a potrebno je kroz javnu nabavu propisati obvezu korištenja OIE, odnosno drvnih goriva gdje god je to tehnološki moguće. Visoke cijene energenata unutar EU-a također doprinose činjenici kako sve više kućanstava u Europi prelazi na grijanje na pelete, a taj trend se očekuje i u RH koja ima nekoliko etabliranih proizvođača peći i kotlova poput tvrtke Centrometal (www.centrometal.hr). Europsko udruženje za biomasu BIOENERGY EUROPE očekuje kako će tijekom 2022. na tržištu nedostajati oko 2,5 milijuna tona peleta.
UDRUGA ZA BIOMASU CROBIOM
Sektorska udruga predlaže da se slično kao i za naftu i plinu, predvidi zakonska obveza skladištenje peleta kako bi se mogli kompenzirati učinci nepredvidivih događaja tijekom naredne zime. CROBIOM smatra kako je potrebno nastaviti s korištenjem drva u proizvodnji toplinske i električne energije te se zalaže za bolji položaj energije iz drva unutar politika obnovljivih izvora energije, budući da drvna goriva pridonose smanjenju emisija CO2.