Prošlog je tjedna završeno studijsko putovanje za drvoprerađivački i šumarski sektor u Švedsku i Finsku. Petodnevno putovanje u Stockholm i Helsinki uključivalo je obilazak brojnih na šumi baziranih institucija i industrijskih postrojenja u državama koje spadaju među najrazvijenije na svijetu. U delegaciji su sudjelovali predstavnici elektrana i kogeneracija na biomasu, drvoprerađivačkih tvrtki iz RH i BiH te predstavnici JLS.
Švedska i Finska – lideri u upravljanju bogatim šumskim resursima
I Švedsku i Finsku karakterizira visoka razina primjene pametnih tehnologija, umjetne inteligencije i digitalizacije, a poznate su i po snažnom usmjerenju prema postizanju održivih ciljeva, niskih emisija, energetskoj učinkovitosti te primjeni inovativnih rješenja. Također, obje države obiluju šumskim resursima – tako šume prekrivaju gotovo 70 posto kopnene površine Švedske i 75 posto Finske.
Putovanje je započelo u Stockholmu, gdje se nalaze brojne institucije i organizacije koje održivo upravljaju bogatim švedskim šumskim bogatstvima. Zanimljiv je podatak i kako čak 83 posto šumskog zemljišta u Švedskoj čine crnogorične šume, dok mješovite šume čine 12 posto, a bjelogorične svega 5 posto. Drvnu sirovinu čini 40 posto smreke, zatim 39 posto bora, 13 posto breze i 8 posto ostalih lišćara.
Od šuma posječenih u Švedskoj, oko 47 posto sirovine odlazi u pilane, 45 posto za papirnu industriju, a 8 posto postaje ogrjev. Šumska sirovina također se može pronaći u mnoštvu proizvoda koje se obično ne povezuju s drvom, kao što su pakiranje hrane, odjeća, kozmetika i lijekovi. Šveđani trenutno rade i na širokom rasponu inovativnih projekata koji istražuju nove namjene šumske sirovine pa tako lista novih visokotehnoloških materijala, proizvoda i aplikacija temeljenih na drvu ubrzano raste.
Sastanak s predstavnicima vodećih asocijacija za bioenergiju u Švedskoj – WBA i Svebio
U Stockholmu sjedište imaju i Svebio – švedska asocijacija za bioenergiju i WBA – svjetska asocijacija za bioenergiju, s kojima je održan zajednički sastanak na kojem se govorilo o većem korištenju bioenergije i njenoj ulozi u očuvanju okoliša i postizanju održivih i niskougljičnih ciljeva. Gustav Melin, direktor Svebia kazao je kako bioenergija pokriva gotovo 40 posto švedskih potreba za energijom te napomenuo kako je Švedska u samom vrhu Europske unije prema korištenju obnovljivih izvora energije s udjelom od čak 69,1 posto. „Švedska je zamijenila uvozna goriva s domaćom bioenergijom i na taj način znatno poboljšala energetsku sigurnost, trgovinsku bilancu i ruralni dohodak“, istaknuo je Melin i nadodao kako se švedski primjer može primijeniti u većini država.
Uz sastanak s organizacijama Svebio i WBA, u Stockholmu je održan i prijem kod hrvatskog veleposlanika u Kraljevini Švedskoj dr. sc. Siniše Grgića, a zanimljiv je bio i obilazak Cederhusen kompleksa zgrada koje se grade od drva u centru Stockholma.
Finska iskustva u postizanju održivosti i jačanju kompetitivnosti na šumi baziranih industrija
I finski dio programa obilovao je stručnim sadržajima. Inače, Finska se ponosi titulom najšumovitije zemlje u Europi, a na šumi bazirani sektor tradicionalno je imao ključnu ulogu u finskom društvu. Danas je zaslužan za oko petinu finskog izvoza. Ima značajnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu, nudeći brojna radna mjesta i održivu dobrobit. Tako ovaj sektor izravno zapošljava oko 42.000 Finaca, a neizravno oko 100.000 Finaca. Očekuje se kako će te brojke i dalje rasti s obzirom na sve veću potražnju za održivijim proizvodima.
U Helsinkiju je održan sastanak u finskom udruženju za na šumi bazirane industrije (Finnish Forest Industries Federation), gdje su se sudionici upoznali s jačanjem kompetitivnosti i profitabilnosti u ovome sektoru, najboljim finskim praksama u postizanju održivosti te novim prilikama za drvo i šume unutar EU Green Deala. Također, održan je i sastanak u Veleposlanstvu RH u Helsinkiju s veleposlanikom Josipom Buljevićem, gdje je jedna od tema bio finski model suspaljivanja biomase i komunalnog otpada, a sudionici su imali priliku i posjetiti takvu kogeneraciju u Lahtiju, gradu koji je 2021. nosio titulu zelene prijestolnice Europe.