Klimatske promjene i sve ekstremniji vremenski uvjeti dovode do porasta broja i intenziteta šumskih požara diljem svijeta, a posljedice se sve snažnije osjećaju i u šumarskom te drvno-prerađivačkom sektoru. Prema međunarodnim analizama, posljednjih godina zabilježene su rekordne površine izgorjelih šuma, pri čemu požari više nisu ograničeni na tradicionalno rizična područja, već zahvaćaju i regije koje su se donedavno smatrale otpornima.
Iako su pojedini šumski ekosustavi prirodno prilagođeni povremenim požarima, učestaliji i snažniji požari, potaknuti visokim temperaturama, dugotrajnim sušama i klimatskim promjenama, otežavaju prirodnu obnovu šuma. U mnogim slučajevima dolazi do trajnog gubitka šumskog pokrova, smanjenja sposobnosti vezanja ugljika te narušavanja bioraznolikosti.
Za drvnu industriju požari predstavljaju rastući rizik jer smanjuju raspoloživost kvalitetne drvne sirovine. Oštećena stabla često gube tehnička svojstva potrebna za preradu u proizvode veće dodane vrijednosti, dok povećani troškovi sanacije i obnove dodatno opterećuju šumarski sektor. Dugoročno, smanjenje drvne zalihe može utjecati na sigurnost opskrbe drvne industrije.
Posljedice osjećaju i proizvođači biomase. Iako se dio opožarene drvne mase može iskoristiti za proizvodnju energije, njezina kvaliteta i raspoloživost ovise o intenzitetu požara i brzini sanacije. Istodobno, povećane potrebe za obnovom šuma i zaštitom od požara zahtijevaju dodatna ulaganja, što utječe na ekonomiku cijelog sektora.
Stručnjaci ističu da odgovor na ovaj izazov mora uključivati preventivno gospodarenje šumama, praćenje stanja šumskih ekosustava, ulaganja u sustave ranog otkrivanja požara te plansku obnovu opožarenih područja. Održivo gospodarenje šumama postaje ključan preduvjet za očuvanje stabilne opskrbe drvnom sirovinom, razvoj bioekonomije i otpornost europskog šumarstva na klimatske promjene.