SAD ULAŽE 105 MIL. USD U BIOMASU, BIOUGLJEN, PIROLIZU I PROIZVODNJU ULJA: Šumska biomasa dobiva novu energetsku ulogu

Američka savezna Šumarska služba (US Forest Service), agencija unutar Ministarstva poljoprivrede SAD-a zadužena za upravljanje nacionalnim šumama, istraživanje i razvoj šumskih resursa, sve snažnije podupire projekte koji povezuju šumarstvo, biomasu, obnovljivu energiju i smanjenje emisija. Kroz programe Wood Innovations i Wood Energy u 2026. financira projekte kojima se potiče veće korištenje drvne biomase, razvoj bioenergije i proizvodnja biougljena.
Poseban naglasak stavljen je na projekte u kojima se biomasa dobivena iz šumarskih radova, uključujući materijal uklonjen radi smanjenja opasnosti od požara (od širokih pojaseva protupožarnih prosjeka), pretvara u energiju ili proizvode veće dodane vrijednosti. Među financiranim projektima su postrojenja za proizvodnju biochar-a (biougljena), kogeneracije, razvoj lokalnih energetskih sustava i daljinskih grijanja, kao i projekti usmjereni na razvoj tržišta energetskog drva.
Programi se provode u različitim dijelovima SAD-a, a posebno su zastupljene savezne države poput Kalifornije, Washingtona, Virginije, Minnesote i Colorada, a ukupno je podržano 177 projekata vrijednosti 105 mil. USD, u rasponu vrijednosti od 100.000 USD do 2 mil. USD. Primjerice, jedan projekt u Kaliforniji dobio je 247.000 USD potpore za prilagodbu postojeće elektrane na biomasu proizvodnji biochar-a, dok drugi projekt u Washingtonu razvija lokalni kogeneracijski sustav koji bi istodobno povećao energetsku otpornost i koristio drvnu biomasu uklonjenu radi smanjenja požarnog rizika.
Za drvni i energetski sektor u Europi je ovo zanimljiva vijest, jer potvrđuje kako je EU u posljednjem desetljeću prednjačila u svijetu u podršci obnovljivim izvorima energije i kako je dobro tretirala biomasu. Zanimljivo je kako sada i SAD kroz ovakve financijske programe sve jasnije tretira šumsku biomasu kao resurs koji može imati više funkcija, od proizvodnje energije i smanjenja požarnog rizika do proizvodnje biougljena, odnosno do poboljšanja kvalitete tla i vezivanja ugljika. Time se američka politika nedvojbeno približava europskim trendovima u kojima biomasa i obnovljivi izvori imaju važnu ulogu u energetskoj tranziciji, kao i europske šume u procesu dekarbonizacije do 2050. godine.