IZVOZ DRVNE GRAĐE IZ EUROPE U PADU: Promet kroz Hormuški tjesnac predstavlja poseban problem

Izvoz drva iz Europske unije prema tržištima Bliskog istoka i sjeverne Afrike u srpnju je iznosio 750.400 m3, što je samo 0,8 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Eurostata pokazuju da je europski izvoz za sada zadržao relativno stabilan opseg unatoč velikim poremećajima u pomorskom prometu i smanjenom prometu kroz Hormuški tjesnac. Istodobno, pojedina tržišta i izvoznici suočavaju se s puno većim padom. Austrijski izvoz piljene četinarske građe prema Levantu i sjevernoj Africi u prvih pet mjeseci 2026. smanjen je 24,2 posto, dok je ukupni austrijski izvoz četinarskog drva pao 10,6 posto, na 2,51 mil. Continue Reading →

POTVRĐEN KONAČNI POPIS PROIZVODA OBUHVAĆENIM EUDR-OM: S popisa nisu izuzeti drvni ostaci i nusproizvodi pilana

Europska unija potvrdila je konačni popis proizvoda od drva, celuloze i papira koji će biti obuhvaćeni Uredbom o proizvodima koji ne uzrokuju krčenje i degradaciju šuma (EUDR). Europski parlament i Vijeće EU-a nisu u predviđenom roku uložili prigovor na izmjene koje je Europska komisija donijela u srpnju, čime je otvoren put primjeni novih pravila od 30. prosinca 2026. za drvni sektor. Za drvnu industriju posebno je važno da s popisa nisu izuzeti drvni ostaci i nusproizvodi pilana obuhvaćeni oznakom HS 4401. Continue Reading →

NJEMAČKI SUD O OGRANIČAVANJU CIJENA NA TRŽIŠTU: Spor oko prodaje oblog drva vraćen na početak

Njemački Savezni vrhovni sud (BGH) ukinuo je presudu kojom je savezna pokrajina Baden-Württemberg bila proglašena odgovornom za više od 473 mil. EUR potencijalne štete i kamata prema 36 pilana zbog načina na koji je desetljećima prodavala oblo drvo. Predmet se odnosi na razdoblje od 1978. do 2015., tijekom kojeg su pokrajinske šumarske službe objedinjavale drvo iz državnih, komunalnih i privatnih šuma te ga prodavale pilanama. Šumarske službe Baden-Württemberga u tom su razdoblju plasirale oko dvije trećine ukupne količine četinarskog oblog drva ponuđenog na tržištu. Continue Reading →

EU POVEĆAVA UVOZ DRVNIH PELETA: Vrijednost dosegnula 645,3 mil. EUR

Europska unija sve se više oslanja na uvoz drvenih peleta iz trećih zemalja. Prema prvim podacima Eurostata, države članice u srpnju su izvan EU-a uvezle 451.880 t peleta, što je 31 posto više nego u istom mjesecu 2025. godine, kada je uvezeno 345.074 t. Srpanjski rezultat ujedno je znatno iznad 392.192 t iz srpnja prošle godine. Najveći uvoznik u srpnju bila je Nizozemska sa 124.591 t, dok je Francuska uvezla 115.845 t, a Italija 76.051 t. Upravo su Francuska i Italija zabilježile najveći međugodišnji rast. Italija je u prvih sedam mjeseci 2026. Continue Reading →

POLJSKA DRVNA INDUSTRIJA SE ŠIRI: Najavljeno poslovanje u Vijetnamu

Poljska i Vijetnam jačaju suradnju u drvnoj industriji, otvarajući prostor za razvoj zajedničkih dobavnih lanaca u proizvodnji namještaja. Tema je bila u središtu poslovnog foruma održanog uz Međunarodni sajam namještaja u Poznanju, na kojem su predstavnici dviju zemalja istaknuli da se njihove industrije mogu nadopunjavati, a ne samo međusobno natjecati. Vijetnam i Poljska među vodećim su svjetskim izvoznicima drvenog namještaja. Poljski proizvođači šumske i poljoprivredne mehanizacije, tvrtke Pronar i Unia, razmatraju proizvodnju i sklapanje strojeva u Vijetnamu kao ulaz na tržište jugoistočne Azije.  Poljska oprema pokriva sve faze, od sječe do finalne obrade, a Vijetnam bi mogao postati i izvor sirovina za namještajnu industriju, zahvaljujući jednoj od najvećih plantažnih šumskih površina u Europi. Continue Reading →

KONFERENCIJA “BIOMASA”: 30.11.2026. Hotel Westin Zagreb

BIOMASA U NOVOM EUROPSKOM OKVIRU: Održivost, šumski resursi i energetska sigurnost

30. studenoga 2026.  Hotel Westin Zagreb 

Pozivamo Vas na konferenciju  “BIOMASA” koja će 30. studenoga 2026. u zagrebačkom hotelu Westin okupiti predstavnike energetskog, šumarskog i drvoprerađivačkog sektora, proizvođače i korisnike biomase, energetske tvrtke, javne institucije, investitore, stručnjake te predstavnike lokalne i regionalne uprave. Europski energetski i klimatski ciljevi donose nova pravila za korištenje biomase, ali i otvaraju prostor za ulaganja u proizvodnju topline i električne energije, kogeneraciju, daljinska grijanja i nove energetske tehnologije. Continue Reading →

MOLDAVIJA REFORMIRA SUSTAV GOSPODARENJA ŠUMAMA: Drvo će se prodavati preko nadziranih skladišta

Moldavija provodi reformu državnog šumarskog sustava s ciljem suzbijanja nezakonite sječe i bolje kontrole prodaje drva. Državna agencija Moldsilva, koja upravlja šumskim fondom preko 19 poduzeća, bit će objedinjena u jedno državno poduzeće Pădurile Moldovei. Nova organizacija djelovat će kroz pet teritorijalnih uprava bez zasebne pravne osobnosti, a Ministarstvo okoliša očekuje oko 70 mil. MDL (nešto više od 3,4 mil. EUR) godišnjih administrativnih ušteda. Continue Reading →

GRADNJA DRVOM PREPOLOVLJUJE EMISIJE CO₂: Drvo može pomoći postizanju klimatskih ciljeva

Potpuni prelazak na drvenu gradnju u Danskoj mogao bi gotovo prepoloviti emisije povezane s novom gradnjom, ali ni takav scenarij ne bi bio dovoljan za ostvarivanje klimatskih ciljeva. To pokazuje istraživanje Sveučilišta Aalborg, objavljeno u časopisu Journal of Industrial Ecology, koje je modeliralo razvoj danske gradnje do 2050. godine. Prema istraživanju, nove bi zgrade u scenariju temeljenom na drvu godišnje uzrokovale oko 1,04 mil. t CO₂ ekvivalenta, u usporedbi s 2,03 mil. Continue Reading →

DRVENA GRADNJA MOŽE POJEFTINITI STANOVANJE: Visoke premije osiguranja koče širu primjenu u Kanadi

Lagani sustavi drvene gradnje mogli bi smanjiti troškove izgradnje stambenih objekata u Europi i do 25 posto, ocijenio je Subhra Bhattacharjee, glavni direktor Forest Stewardship Councila (FSC). Kao glavne prednosti istaknuo je manju masu konstrukcije, niže troškove prijevoza, mogućnost izrade dijelova konstrukcije izvan gradilišta i kraće vrijeme gradnje. Konačni učinak na cijenu, međutim, ovisi o konkretnom projektu i tržištu. Jedna od prepreka širem korištenju drva ostaju troškovi osiguranja. U Kanadi, primjerice, premije za zgrade od masivnog drva prema podacima Insurance Bureau of Canada mogu biti šest do deset puta veće nego za objekte od betona i čelika. Continue Reading →