Europske šume gube znatno biomasu, znatno više nego što se dosad procjenjivalo, a ključni uzroci su sve su učestalije suše, oluje i napadi štetnika. Nova studija objavljena u časopisu Nature Geoscience, uz potporu Europske svemirske agencije (ESA), pokazuje da se stanje posebno pogoršalo nakon 2018. godine, kada su ekstremne suše oslabile šume srednje Europe i pogodovale širenju potkornjaka.
Istraživači su prvi put za cijelu Europu procijenili ne samo površinu zahvaćenu poremećajima nego i količinu izgubljene biomase. Prema tim rezultatima, od 2018. godine na svakom hektaru poremećene šume gubi se 46 posto biomase u odnosu na ranija razdoblja. Europske šume pokrivaju oko 39 posto kopnene površine kontinenta i u nadzemnoj biomasi pohranjuju oko 10,6 mlrd. tona ugljika. U razdoblju od 1985. do 2023. godine ukupni gubitak nadzemne biomase procijenjen je na 6,5 mlrd. tona, pri čemu je dio nadoknađen prirodnim prirastom.
Za drvni sektor i industriju biomase podaci su važni jer ukazuju na sve veći pritisak na raspoloživost i strukturu drvne sirovine. Iako je sječa između 1985. i 2023. bila odgovorna za oko 82 posto ukupnog gubitka biomase, upravo su prirodni poremećaji, koji čine preostalih 18 posto, posljednjih godina snažno povećali gubitke. Istodobno, druga studija procjenjuje da bi sposobnost europskih šuma za vezivanje ugljika do 2030. mogla biti 39 posto manja nego 2010. godine.
Za Hrvatsku to dodatno naglašava potrebu za dugoročnim praćenjem zdravstvenog stanja šuma, klimatskih rizika i raspoloživosti drvne sirovine, osobito u kontekstu rastuće potražnje za drvom i biomasom.