Rast drvne zalihe u poljskim šumama posljednjih se godina snažno usporio. Prema podacima pete nacionalne inventure šuma, godišnji prirast drvne zalihe pao je s oko 28 mil. m3, koliko je prosječno iznosio u razdobljima 2005.–2009. i 2019.–2023., na samo 12,8 mil. m3 u prosjeku prema posljednja četiri izvještaja. Od toga se oko 1,9 mil. m3 odnosi na državne šume.
Podaci ukazuju na promjenu dugoročnog trenda u poljskim šumama. Istodobno se povećava količina mrtvog drva, koja je prema novoj inventuri dosegnula 115,7 mil. m3. Prosječni godišnji prirast po hektaru također je smanjen, s 8,9 na 7,6 mil. m3. Takva kretanja povezuju se sa starenjem šumskih sastojina, promjenama u strukturi šuma i sve izraženijim posljedicama klimatskih poremećaja.
Za poljski drvni sektor podaci su posebno važni jer je riječ o jednom od najvećih europskih proizvođača drvnih proizvoda i namještaja. Istodobno, Poljska već provodi promjene u gospodarenju šumama. Vlada planira dio šumskih površina izuzeti iz gospodarske uporabe, dok su drvoprerađivači upozorili da bi smanjenje raspoloživih količina drva moglo ugroziti dugoročnu konkurentnost industrije, posebice u izvozu. U okolici Wrocława već je ograničena sječa na 13.000 ha, a planirano je uspostavljanje ukupno 11 tzv. društvenih šuma.
Poljski podaci su zanimljivi kao pokazatelj šireg europskog trenda i iz njih se može iščitati dosta o gospodarenju šumama nakon 1990, jer su i gospodarska tranzicija i način sječe vjerojatno utjecali na količinu prirasta i na razinu sječivog etata. Sporiji prirast, klimatske promjene i ograničavanje gospodarskog korištenja šuma mogu dugoročno smanjivati raspoloživost sirovine na europskom tržištu, povećavati konkurenciju za drvo i utjecati na cijene trupaca, piljene građe i drugih drvnih proizvoda.