Analiza kretanja u drvo-prerađivačkom sektoru u prvoj polovici 2026. te obrada podataka Državnog zavoda za statistiku o industrijskoj proizvodnji potvrđuju kako se nastavlja period stagnacije i pada ključnih pokazatelja u sektoru, bilo obim proizvodnje, bilo vanjsko-trgovačko poslovanje, kao i pokazatelji zaposlenosti. Najnovije brojke potvrđuju kako se drvni sektor i dalje nalazi u teško rješivoj strukturnoj krizi koja je najprije odraz prilika na svjetskom i europskom tržištu. Iako sezonski pokazatelji upućuju na blagi oporavak industrijske proizvodnje, godišnje stope, pad zaposlenosti i rast uvoza namještaja pokazuju kako negativni trendovi nisu zaustavljeni, nego su u mnogim područjima i znatnije pogoršani.
Godišnja proizvodnja u padu -4,6 %, odnosno od -12 %
Prema podacima DZS-a, proizvodnja u industriji prerade drva i proizvoda od drva u svibnju 2026. porasla je za +3,3 % u odnosu na travanj, dok je u proizvodnji namještaja zabilježen rast od +3,5 %. Međutim, godišnji pokazatelji pokazuju kako se sektor još uvijek nalazi u dubokoj (strukturnoj) krizi. U razdoblju od siječnja do svibnja 2026. industrija prerade drva bilježi blaži pad proizvodnje od -4,6 % u odnosu na isto razdoblje 2025. godine, dok je u proizvodnji namještaja pad znatno izraženiji i iznosi čak -12,1 %.
Pad zaliha od -6,8 % i -25,4%
Slične trendove potvrđuju i podaci o zalihama gotovih proizvoda. U industriji prerade drva (C16) u razdoblju od siječnja do svibnja 2026. zabilježen je pad od -6,8 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U proizvodnji namještaja pad je još izraženiji te u 2026. iznosi čak -25,4 % u odnosu na prvu polovicu 2025. godine.
Smanjenje zaposlenosti kod namještaja od čak -22,8 %
Jedan od najozbiljnijih pokazatelja odnosi se na sektorsku zaposlenost, budući kako je ovaj sektor u posljednjim desetljećima tradicionalno predstavljao siguran izvor radnih mjesta na ruralnim područjima RH. U industriji prerade drva (C16) u razdoblju od siječnja do svibnja 2026. broj zaposlenih smanjen je za -8,2 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U proizvodnji namještaja (C31) pad zaposlenosti poprima alarmantne pokazatelje te iznosi čak -22,8 % u odnosu na isto razdoblje lani. Drvni sektor pritom i dalje čini oko 10 % ukupne zaposlenosti u hrvatskoj industriji, odnosno obje sektorske industrije – prerada drva i proizvodnja namještaja zajedno zapošljavaju nešto više od desetine svih zaposlenih u industriji.
Kod namještaja se blago smanjuje izvoz i raste uvoz
Prema podacima za prvi kvartal 2026. godine uvoz je u djelatnosti C16 (prerada drva i proizvodnja proizvoda od drva) pao za -2 % u odnosu na isto razdoblje 2025., dok je u djelatnosti C31 (proizvodnja namještaja) porastao za +2,9 %. Izvoz je u istom razdoblju sektoru proizvodnje namještaja (C31) pao za -2,3 %, a u industriji prerade drva (C16) za -0,4 %. Očekuje se daljnji pad izvoza zbog sličnih trendova na europskom tržištu, iako je izvoz u proizvodnji namještaja u istom razdoblju 2024. iznosio 232 mil. EUR, što je na razini ostvarenoj i u tekućoj 2026. godini.
Prerada drva (C16) ima pokrivenost uvoza izvozom od 185 posto!
Podaci o pokrivenosti uvoza izvozom dodatno potvrđuju različite, skoro dijametralno suprotne trendove u dvjema djelatnostima. U industriji prerade drva i proizvoda od drva izvoz je u prvom kvartalu 2026. iznosio 270,911 mil. EUR, a uvoz 146,045 mil. EUR, što znači da je pokrivenost uvoza izvozom dosegnula 185 %. Iako se na prvi pogled radi o vrlo pozitivnom i ohrabrujućem pokazatelju jer je izvoz veći od uvoza, treba naglasiti da se ovi podaci odnose isključivo na djelatnost C16 (prerada drva i proizvodi od drva), dok su proizvodnju namještaja isti podaci već standardno negativni, jer se na trostruko više uvozi nego izvozi.
U proizvodnji namještaja pokrivenost uvoza je tek 34 %, uz bitno drukčiju sliku konkurentnosti
Izvoz namještaja je u prvom kvartalu 2026. iznosio 57,652 mil. EUR, dok je uvoz dosegnuo 168,067 mil. EUR, odnosno pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 34 posto, što je još manje nego u istom razdoblju 2025., kada je iznosila mizernih 36 posto. Takav rezultat posljedica je višegodišnjeg pada u konkurentnosti domaćeg namještaja na stranim tržištima te potvrda krize u proizvodnji namještaja. Za pretpostaviti je kako će uvoz u ovoj djelatnosti tijekom 2026. dosegnuti između 650 i 700 mil. EUR. Za usporedbu, uvoz je u 2024. iznosio 582,12 mil. EUR, a u 2025. porastao je na 635,14 mil. EUR, odnosno za 9 %, što je u skladu s dosadašnjim trendovima, koji će se očekivano nastaviti i do kraja 2026.
Sirovine za finalu ima i previše! Kakav model distribucije sirovine izabrati za budućnost?
Ukupni statistički pokazatelji i njihova najnovija analiza upućuju na produbljivanje krize u drvnom sektoru, koja se nadovezuje i na krizu u šumarstvu zbog sve većeg utjecaja klimatskih promjena i elementarnih nepogoda i njihovih posljedica na šume, a što će u narednom periodu utjecati na ozbiljno smanjenje raspoloživih količina trupaca. Istodobno se, što pod utjecajem geo-političkih posljedica, ali i zbog prisustva dubokih i nesaniranih strukturnih ograničenja u sektoru bilježi stalni pad proizvodnje, uz nastavak pada zaposlenosti, kao jedinu sektorsku konstantu – daljnji rast uvoza namještaja. Sve navedeno ozbiljno dovodi u pitanje postojeći model prodaje drvne sirovine, a koji bi se trebao temeljiti na dostupnijoj sirovini za proizvodnju proizvoda višeg stupnja finalizacije, iako statistički pokazatelji potvrđuju kako je finalnih proizvoda u sektoru sve manje, uz smanjenje i fizičkog obima proizvodnje. Ukupni izvoz drvne industrije (C16 – prerade drva i C31 – proizvodnje namještaja) je zajedno u 2025. godini iznosio 1,30 mlrd. EUR, što je ipak bio tek neznatno više od sektorskog uvoza, koji je iznosio 1,21 mlrd. EUR. Znači, razlika je iznosila tek 7,5 %, što predstavlja značajno pogoršanje u odnosu na razdoblje od prije petnaestak ili dvadeset godina, kada je pokrivenost uvoza izvozom redovito prelazila 150 do 180 % i kada je sektor ostvarivao od 8-10% hrvatskog izvoza. Vremena su se promijenila, time su se i povećali brojni izazovi za opstanak drvoprerađivačkih tvrtki na tržištu, a novi model prodaje državne sirovine sigurno će biti jedan od važnih elemenata za zadržavanje ili poboljšanje tržišnih prilika do kraja 2026., kao i za naredna razdoblja, za koje nažalost, ne postoje pretjerano optimistične prognoze na tržištu EU zemalja.
DRVO&NAMJEŠTAJ, srpanj 2026.