STATISTIKE DRVOPRERAĐIVAČA U HRVATSKOJ: Gotovo 3 mlrd. EUR prihoda, ali dobit se smanjuje!

Podaci Fine i Fina Info.BIZ-a za 2025. godinu potvrđuju vrlo složenu sliku hrvatske drvoprerađivačke industrije. U preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva i namještaja poslovalo je 2.355 poduzetnika s gotovo 3 mlrd. EUR prihoda, no ukupna dobit iznosila je tek 20,32 mil. EUR. Sektor je zapošljavao 26.217 radnika, a upravo pad profitabilnosti, uz smanjenje zaposlenosti i zaustavljanje proizvodnje u pojedinim pogonima, među glavnim je pokazateljima aktualnih teškoća.
Podaci najvećih kompanija pokazuju da rast prihoda sam po sebi više nije dovoljan pokazatelj uspješnosti. Prima Commerce povećao je prihode 7,9 posto, na 102,35 mil. EUR, ali je neto dobit pala gotovo 50 posto, na svega 62.000 EUR. Kronospan CRO ostvario je 95,49 mil. EUR prihoda, uz povećanje od pet posto, ali godinu je završio s gubitkom od 17,54 mil. EUR.
S druge strane, postoje i primjeri uspješnog poslovanja. Elgrad je prihode povećao 12 posto, na 74,75 mil. EUR, a dobit 22,3 posto, na 9,4 mil. EUR. Prima Mobilis ostvarila je rast prihoda od 5,2 posto i dobit od 582.000 EUR, dok je Sobočan, prema dostupnim podacima, također ostvario snažan rast poslovanja.
Posebno zabrinjava stanje pojedinih velikih proizvođača. Bjelin je 2025. smanjio prihode 21 posto, na 29,73 mil. EUR, uz gubitak od 12,89 mil. EUR i 26,6 posto manje zaposlenih. Još veći prihodovni pad zabilježio je Bjelin Spačva, uz 34,83 mil. EUR prihoda, 12,3 posto manje nego godinu ranije, te gubitak od 14,89 mil. EUR. O reorganizaciji u Bjelin grupi smo već pisali tijekom lipnja ove godine i očekuje se uspješno okončanje procesa restrukturiranja kompanije te njihov budući fokus na „pametne podove“.
Slika hrvatskog drvnog sektora nije jednolična i teško je odrediti zajedničke nazivnike. Dok dio tvrtki povećava prihode i ulaže u proizvodnju, kod velikih proizvođača vidljivi su pad marži, gubici i smanjenje broja zaposlenih, a pod najvećim pritiskom su izvoznici na ostatak tržišta EU-a. Nakon razdoblja visokih troškova, slabije europske potražnje uslijed zastoja u građevinarstvu te stalnog pritiska na cijene, 2026. bi za mnoge kompanije mogla biti godina u kojoj će se jasnije pokazati tko je uspio prilagoditi proizvodnju, tržišta i troškovnu strukturu novim uvjetima, a tko će biti prisiljen na prodaju ili zaustavljanje proizvodnje.