Konferencija „Trgovina drvom i drvna sirovina”, održana je 3. srpnja 2026. u Zagrebu te je okupila predstavnike šumarskog i drvoprerađivačkog sektora, brojne stručnjake iz zemlje i inozemstva, kao i predstavnike nadležnih institucija.
Prisustvovali su brojni predstavnici nadležnih institucija
Konferenciju su otvorili pozdravnim govorima dr. sc. Silvija Zec iz Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, mr. sc. Krešimir Žagar iz Hrvatskih šuma, prof. dr. sc. Alan Antonović s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, mr. sc. Zdenko Bogović iz Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, Jozo Jović iz Crobiom / Spin Valis i Joso Smolić, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Globalna nestabilnost i ugovori za sirovinu u Hrvatskoj
Kroz intenzivan program raspravljalo se o aktualnim izazovima i budućim smjerovima razvoja tržišta drvne sirovine, a glavnina sudionika je istaknula važnost dijaloga između svih dionika sektora te potrebu za zajedničkim pronalaženjem održivih rješenja za konkurentno i stabilno poslovanje drvne industrije, stoga se tema produženja 10-godišnjih ugovora u Hrvatskoj, nametnula kao glavni sektorski izazov, dok je globalna nestabilnost uzrok brojnih poremećaja u trgovini drvom na europskom i svjetskom tržištu.
Rezultati inventure šuma – prirast 13 mil. m3, 53% teritorija pod šumom
U uvodnom keynote izlaganju mr. sc. Zdenko Bogović predstavio je rezultate druge nacionalne inventure šuma, koja je potvrdila kako su hrvatske šume u vrlo dobrom stanju te kako raspolažu drvnom zalihom od 548 milijuna m3. Naglasio je kako godišnji neto prirast iznosi 13 milijuna m3, dok se godišnje siječe oko 8 milijuna m3, odnosno 61,9 % ukupnog prirasta, pri čemu udio etata u prirastu iznosi 71,5 % u državnim, a 41 % u privatnim šumama. Inventura je također potvrdila da šume u Hrvatskoj predstavljaju stabilan ponor ugljika te da se količina pohranjenog ugljika u posljednjih 17 godina povećala za oko 3 %.
Povećavaju se posljedice klimatskih promjena i elementarnih nepogoda na stanje šuma
Krešimir Žagar iz Hrvatskih šuma je predstavio statistiku vezanu za proizvodnju i prodaju drvnih sortimenata u Hrvatskim šumama u 2025. godini. Predstavio je popis dostupne sirovine, planirani troškovnik te konačnu isporuku sirovina na tržištu. Izložio je i glavne izazove s kojima se Hrvatske šume susreću, a uključuju nedostatak radne snage, posljedice klimatskih promjena, primarna i sekundarna otvorenost šuma, problematika uroda šumskog sjemena (žir, bukvica), ograničenja u gospodarenju šuma uslijed mjera zaštite, ali i brojne izazove koji su povezani s medijima, kao i posljedice aktivizma i djelovanja NGO sektora. Posebno se istaknulo i raspravljalo o posljedicama šteta u državnim šumama RH koje su nastale prirodnim nepogodama, poput šteta u šumi Spačva.
Europa poznaje kombinirane modele prodaje drvnih sortimenata – cilj je stabilnost poslovanja šumarstva i drvne industrije
Predstavljena je komparativna analiza praksi članica EUSTAFOR-a, a Blaž Štefanek iz Hrvatskih šuma je istaknuo kako europske državne šumarske organizacije primjenjuju kombinirane modele prodaje drvnih sortimenata, a kako bi osigurale dugoročnu stabilnost poslovanja i uspješno odgovorile na tržišne izazove. Naglasio je važnost transparentnog i standardiziranog sustava prodaje, fleksibilnog upravljanja ugovorima te razmjene iskustava među članicama kao preduvjete za održivo i konkurentno gospodarenje šumskim resursima. Oskar Škulj iz Slovenije (JB energija) je govorio o važnosti obnovljivih izvora energije u RED III i o brojnim mogućnostima primjene u preradi drva. Iz slovenske tvrtke Beles, specijalizirane za preradu bukve govorili su Matic Žagar i Alberto Selendari, ujedno i predstavnici asocijacije SLOLES koja je također na konferenciji iznijela važne informacije i prijedloge zaključaka.
Važno je očuvati domaću drvnu sirovinu za domaću drvoprerađivačku industriju i sačuvati radna mjesta
U prvoj panel raspravi su sudjelovali Krešimir Žagar, Zdenko Bogović, Franjo Mihelčić, i Jozo Jović, a istaknuto je kako postojeći model ugovaranja drvne sirovine predstavlja dobru osnovu za daljnji razvoj sektora, uz naglasak kako je važno očuvati domaću drvnu sirovinu za hrvatsku drvoprerađivačku industriju te izbjeći prodajni model kroz isključive tržišne licitacije. Sudionici su naglasili kako Hrvatska raspolaže kvalitetnom sirovinskom bazom i ima pravo razviti vlastiti model gospodarenja i raspolaganja šumskim blagom. Za uspjeh tog modela nužni su zajedništvo sektora, kontinuirana suradnja sektorskih tvrtki i Hrvatskih šuma te kvalitetna komunikacija s nacionalnim i europskim institucijama. Kao jedan od ključnih tržišnih izazova izdvojeni su nedostatak stručne radne snage i potreba za snažnijom institucionalnom potporom razvoju drvoprerađivačke industrije, osobito u ruralnim područjima, stoga se i očekuju konkretne mjere od strane nadležnih institucija.
Pelet je gorivo budućnosti sa stabilnom proizvodnjom
U drugoj panel raspravi se govorilo o tržištu i proizvodnji drvnog peleta u Hrvatskoj koja zasad ostaje stabilna te o izazovima s kojima se suočavaju tvrtke i pilane uoči primjene EUDR-a, oko kojeg postoji i dalje niz nepoznanica. Zabrinutost su izrazili i predstavnici kogeneracija jer se stječe dojam se sektor nije pripremio za nove uredbe iz Europske unije koje se tiču SURE certifikata te posebice oko stupanja na snagu odredbi RED III direktive.
Prikupljena sredstva od skladištenja ugljika se ne vraćaju u šumarstvo
Istaknuto je i kako se sredstva prikupljena od naknada za skladištenje ugljika, kojima upravljaju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te nadležno ministarstvo, trenutačno ne vraćaju u šumarski i drvoprerađivački sektor, unatoč njegovoj ključnoj ulozi u očuvanju i unapređenju tog vrijednog prirodnog resursa, dok EU aktivno potiče skladištenje ugljika u drvnim proizvodima. Sredstva za projekte ponora ugljika (prirodne i tehnološke) prikupljaju se kroz bespovratna sredstva, prodaju karbonskih kredita na tržištu te obvezne sustave trgovanja emisijama (EU ETS).
EU nameće ograničenja na ispuštanje CO2, a obveznici poput velikih industrijskih zagađivača kupuju emisijske jedinice, stoga se prikupljeni novac ulaže u zelene tehnologije, uključujući postrojenja za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS). Tvrtke koje žele smanjiti svoj ugljični otisak kupuju karbonske kredite na dobrovoljnom tržištu čime se pojačava društvena odgovornost u poslovanju, a tvrtke realiziraju stvarnu kompenzaciju ispuštene količine ugljika. Jedan kredit odgovara jednoj toni uklonjenog CO2, a novac ide izravno organizacijama – vlasnicima šuma koje upravljaju ponorima ugljika (npr. pošumljavanje, obnova tresetišta ili poljoprivredne prakse koje vežu ugljik u tlu). Nažalost, ukupna regulativa i praksa u RH ne omogućuje vlasnicima šuma nastup i sudjelovanje na tržištu karbonskih kredita.
ZAKLJUČCI
• Konkurentnost hrvatskog drvnog i šumarskog sektora ovisit će o očuvanju stabilnog modela opskrbe domaćom sirovinom, međusobnoj suradnji svih dionika te koordiniranom zastupanju interesa sektora na nacionalnoj i europskoj razini.
• Država treba preciznije odrediti tijela i mjere povezane s provedbom Uredbe o krčenju šuma (EUDR), budući kako neki institucionalni akteri nisu dovoljno upoznati s kompleksnošću problematike.
• Proizvodnja drvnog peleta u Hrvatskoj trenutačno je stabilna, no drvoprerađivački sektor, pilane i povezane industrije suočavaju se sa sve većim izazovima zbog primjene strožih europskih regulatornih okvira, uključujući EUDR, potrebu za SURE certifikacijom, A+ certifikatom, kao i RED III direktive.
• Pripreme za provedbu novih sektorskih propisa još uvijek nisu dostatne, što može negativno utjecati na poslovanje proizvođača biomase, kogeneracija i cijele drvoprerađivačke industrije.
PREPORUKE
• Drvni sektor treba usuglasiti zajedničke prijedloge i jedinstveno nastupati prema nadležnom ministarstvu, Vladi Republike Hrvatske i europskim institucijama kako bi se osigurao dugoročno održiv model gospodarenja šumama, uz nastavak desetogodišnjih ugovora, koji će u konačnici očuvati dostupnost domaće drvne sirovine i pojačati konkurentnosti drvne industrije i šumarstva u Hrvatskoj.
• Predlaže se osnivanje radne skupine ili savjetodavnog tijela (Vijeće drvne industrije i šumarstva) koje bi objedinjeno sagledalo izazove u sektoru te izradilo zajedničke prijedloge rješenja i uputila ih Vladi RH, nadležnom ministarstvu i Europskoj komisiji, s ciljem daljnjeg unapređenja i razvoja drvne industrije i šumarstva u Hrvatskoj.
• Potrebno je intenzivirati informiranje, edukaciju i stručnu podršku poduzećima kako bi se pravodobno pripremila za provedbu EUDR-a i odredbi RED III direktive.
• Nadležna tijela i predstavnici sektora trebaju uspostaviti kontinuirani dijalog i koordinaciju kako bi se osigurala pravodobna rasprava i prijedlozi oko provedbe europskih i nacionalnih propisa iz područja zaštite okoliša i radne snage, a kako bi se pojačala konkurentnost hrvatske drvne industrije.
U Zagrebu, srpanj 2026.
HRVATSKI DRVNI KLASTER
